Tadić imuna na Špirićev kriminal: Crna lista i mračno pravosuđe

SARAJEVO, (Patria) - Nakon Milorada Dodika još jedan od čelnika SNSD-a nalazi se na „crnoj listi“ Sjedinjenih Američkih Država. Nikoli Špiriću i članovima njegove porodice zabranjen je ulazak u ovu zemlji zbog njegove podložnosti koruptivnim radnjama.

U odluci Stejt Departmenta se navodi: "Gospodin Špirić je bio bio umiješan i imao je korist od javne korupcije, uključujući primanje nedozvoljenih beneficija u zamjenu za djelovanje po javnoj funkciji i ometanje javnih procesa tokom svog mandata kao član Predstavničkog doma Bosne i Hercegovine", navodi se u odluci. Riječ je o korupciji političara koji godinama radi u državnim institucijama. 

Nakon kupovine stana u Beču, Špirić je trebao biti procesuiran. Tadašnji javni tužilac Goran Salihović je odbio istragu, rekavši javnosti da nema ništa sumnjivo u kupovini tog bečkog stana. Ukupno, Špirić je kupio troiposoban stan u Banja Luci, dvoiposoban u Novom Sadu, a sinu i kćerki osigurao dvoiposobne stanove u Beogradu i Beču.

Kako je moguće da pravosuđe donose presudu protiv portala Buka za klevetu u tužbi Šprića nakon pisanja o korupciji? Presuđeno je da Buka mora platiti 6 hiljada KM za uvredu Špirića. 

Gordana Tadić nije preduzela ništa da procesuira Špirića zbog afere “Ušće”, kada je zaštitio sumnjive rabote vojnog obavještajaca iz Srbije, koji je za srpsko-ruske interese snimao tvornice namjenske industrije u BiH, čak i Američku ambasadu u Sarajevu. 

Špirić je razotkrio istragu OSA-e i tako brutalno zaštitio ljude koji su se bavili antiustavnim i, reklo bi se, terorističkim aktivnostima u BiH. Ali, ni nakon godinu i po dana Gordana Tadić nije poduzela ništa da se procesuira Nikola Špirić koji je direktno otkrio tajnu operaciju bh. sigurnosnih službi, zloupotrebljavajući svoj položaj u institucijama države. 
U drugom slučaju, glavna tužiteljica Gordana Tadić, od Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo zahtijevala je izuzimanje predmeta protiv Josipa Šimića, protiv kojeg je to tužilaštvo otvorilo istragu za krivično djelo „krivotvorenja isprave“, iako se radi o krivičnom djelu koje je propisano Krivičnim zakonom Federacije BiH. 

Tužilaštvo BiH odbacilo je najmanje 15 krivičnih predmeta protiv Milorada Dodika. Tadićka je javno rekla da neće biti procesa protiv Milorada Dodika. Među tim predmetima protiv Dodika su izazivanje rasne i vjerske mržnje lidera RS-a, napad na ustavni poredak, organizirani kriminal, pranje novca, mito...

Glavna tužiteljica nije htjela donijeti naredbu o provođenju istrage protiv komesara Ilije Lasića, nakon onog sramnog pokušaja državnog udara zbog običnog smještaja izbjeglica u centar Salakovac.  

Tadićka je imala niz ispada, pa je prijavila SIPA-i da se na nju sprema atentat. Tvrdila je da su na autu njenog supruga otkazale kočnice. Istragom je utvrđeno da suprug Tadićke godinama nije promijenio pakne. 

U toku je izbor glavnog tužioca. Gordana Tadić je kao v.d. jedna od deset kandidata, vjerovanto, stranački favorit Dodika i Čovića, koji, po svemu već viđenom, drže poluge za upravljanje pravosuđem u BiH. Hoće li se pod lupu staviti rad državne v.d. tužiteljice Tadić?

Alena Kurspahić, šefica Ureda disciplinskog tužioca (UDT), već je suspendirala svog bivšeg šefa i glavnog tužioca Tužilaštva BiH Gorana Salihovića. U isto vrijeme ona je najavila i tužbu protiv bivše predsjednice Suda BiH Meddžide Kreso, danas penzionerke.  

Ako je suspendovala bivšeg tužioca Salihovića, pa pokrenula potpuno nesvrsishodan disciplinski postupak protiv obične penzionerke Kreso, može li pokrenuti postupak protiv Gordane Tadić, nakon brojnih tužilačkih propusta?
Preporuke Evropske komisije, zasnovane na stručnoj analizi Poslovnika VSTV-a BiH, pokazale su osnovne smjernice pravosuđu. Među ostalim, to podrazumjeva „jačanja kapaciteta UDT sa ciljem efikasnijeg rješavanja pritužbi i postupanja po službenoj dužnosti“.  

U preporukama Evropske komisije stoji da se kaznena politika prema službenicima u pravosuđu mora unaprijediti: „Sankcije se moraju izricati brzo, dosljedno i moraju biti stroge (svrha izricanja sankcije nije samo kazna, nego i opšta prevencija).“

Kako je moguće da pravosuđe nije reagiralo po službenoj dužnosti na napise o ovom Špirićevom  finansijskom nadrealizmu. I kako je moguće da nema proaktivnog pristupa UDT-a u sprečavanju povreda dužnosti sudija i tužilaca? 

Samo pored ovakvog tužilačkog korpusa kakav je u BiH, Nikola Špirić se godinama bogatio bez dokaza o zarađenom. Ono što naše pravosuđe nije htjelo uraditi, uradila je administracija Sjedinjenih Američkih Država. Već sad se čuje da bi na crnu listu trebalo staviti neke pravosudne moćnike, koji ruše državu jednako efikasno kao i njihove političke mecene iz HDZ-a i SNSD-a.