Prisluškivanje Patrije: Uime zaštite nezakonitosti

Piše: Armin Aljović

Grupa službenika Granične policije Bosne i Hercegovine obavijestila je Vijeće ministara i državnog ministra sigurnosti Dragana Mektića o nezakonitim radnjama u GP. U pismu dostavljenom početkom godine na više adresa državnih agencija, službenici su naveli da je iz skladišta Granične policije nestalo više hiljada komada municije, snajperi, ometač telefonskog signala i druga policijska oprema. Zatražili su hitnu reakciju pravosuđa, te odgovornost direktora Granične policije Zorana Galića, jer je propust otkriven u vrijeme njegovog mandata!

I direktor Granične policije Galić i Državno tužilaštvo reagirali su tek nekoliko sedmica kasnije, kada su se medijski izvještaji „Patrije“ našli pred Parlamentom Bosne i Hercegovine u aprilu ove godine.

Uključivanje državnog Parlamenta u ovaj skandal nije mnogo pomoglo. Do danas javnost nema nikakve infomacije o ovom slučaju? Umjesto da tragaju za nestalom municijom - je li možda završila u rukama ilegalnih grupa u BiH koje predstavljaju terorističku opasnost za građane ove zemlje - direktor Zoran Galić traži osobu iz GP koja je informaciju o nestanku municije i policijske opreme dostavila medijima. Radi se o pokušaju zamjene teza i potpunom odsustvu odgovornosti.

Jedan od visokopozicioniranih izvora Patrije iz Obavještajno-sigurnosne agencije BiH (OSA) otkrio je kako je OSA pronašla nestali uređaj za prisluškivanje koji je u vlasništvu Granične policije BiH. Postoje osnovane sumnje, rekao je, da je taj uređaj korišten i za prisluškivanje telefonskih brojeva u redakciji Patrije. Onima koji su organizirali to prisluškivanje, vjerujemo, nisu toliko važni novinari, koliko one osobe koje su dostavile informaciju o propustima u toj policijskoj agenciji?!

Na pitanje da li je Sud Bosne i Hercegovine izdao nalog za prisluškivanje telefonskih brojeva registriranih na novinsku agenciju Patria, iz Suda BiH su odgovorili: “Sud Bosne i Hercegovine, slijedom imperativnih zakonskih odredaba, u prvom redu Zakona o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine ali i Zakona o zaštiti tajnih podataka, ne odgovara na upite ovakvog tipa. Provođenje posebnih istražnih radnji regulirano je Zakonom o krivičnom postupku BiH kao i Zakonom o zaštiti tajnih podataka, pa Sud ne može ni negirati ni potvrditi informaciju iz upita, kako zbog zaštite eventualne istrage i drugih procesnih pitanja tako i zbog zakonskog tretmana naredbi za posebne istražne radnje, koje imaju status tajnih podataka…Konačno, napominjemo da je Sud Bosne i Hercegovine samo jedna od sudskih institucija u državi, a također i drugi sudovi u državi imaju ovlaštenja za provođenje posebnih istražnih radnji.”

Te posebne istražne radnje podrazumijevaju i prisluškivanje. Ali, ako se prisluškuju novinari i njihove redakcije, onda je to za neku drugu vrstu istrage i tiču se KZ BiH i člana 147a. Novinarstvo je pitanje slobode javne riječi kao osnovne slobode jednog društva. Sve što novinari imaju reći govore to javno, jasno i glasno. Imamo i pravo na zaštitu svojih izvora.