Srbijanska granica porozna, hrvatska nepropusna

Piše: Sead Omeragić

Evropska unija najavljuje da će poslati policiju na granicu Republike Hrvatske kako bi spriječila ulazak migranata. Na drugoj strani iz Srbije u BiH ulaze migranti koje niko ne zaustavlja. O čemu je riječ? Govori se o novoj evropskoj strategiji po pitanju izbjeglica i na Zapadnom Balkanu.

Treba podsjetiti da iz Srbije u Bosnu ulaze iranski migranti. Iran ima bezvizni režim sa Srbijom, pa se očito planski guraju izbjeglice u BiH. Iako Srbija ima bezvizni režim za Irance, izgleda da migranti najlakše prelaze granicu naše države. Pored Granične policije BiH, izbjeglica je sve više u našoj zemlji.

Strategija EU je da pojača kontrole granica i poveća broj deportacija. Evropska agencija za graničnu i obalnu stražu Frontex će sve više jačati kontrolu granica Evropske unije. Sa sadašnjih 1500 službenika, za samo godinu i po dana, pretpostavlja se da bi Frontex trebao imati 10 hiljada pripadnika. Frontex-u bi podršku davalo oko 100 hiljada graničnih policajaca iz svih država, koji bi povremeno dežurali i patrolirali na spoljnim evropskim granicama.

Povrđeno je da će Frontex djelovati i na teritoriji Zapadnog Balkana. Agencija bi, dakle, na raspolaganju imala i naoružane formacije. Pripadnici Frontex-a dobili bi imunitet pred zakonima država zapadnog Balkana, a njihov glavni posao bio bi kontrola migranata, počevši od običnih provjera, ko zaslužuje deportaciju, a ko azil. U tim državama napravlili bi se migrantski sabirni centri. Govori se da je Frontex već napravio sporazum sa Srbijom, Albanijom i Makedonijom. 

BiH je odbila da se na njenom teritoriju prave sabirni centri, ali se izbjeglički centri množe i bit će ih sve više. Sve izbjeglice ulaze u prostor gdje su Bošnjaci većinski narod. Sjetimo se da ih je Dodik đuture odbio primiti u RS zato što su „muslimanske izbjeglice“, premda je, prema podacima evropskih organizacija, među izbjeglicama pola kršćana.

Dragan Čović i njegov HDZ su pokazali odnos prema izbjeglicama u brutalnoj oružanoj akciji MUP-a HNK, kada su izbjeglicama pokušali zabraniti dolazak u centar u Salakovcu. Bio je to antidržavni i antiustavni čin policijskog komesara Ilije Lasića, koji je ostao bez posljedica. Naime, protiv Lasića ništa nije željela preduzeti v.d. glavne tužiteljice Gordana Tadić.   

Već se u BiH nagađa da bi nekoliko hiljada izbjeglica, do sada držanih u međugraničnom prostoru Srbije i Mađarske, mogle završiti u Bosni i Hercegovini dogovorom vlasti te dvije države.  

Sutra i prekosutra, 19. i 20. septembra, Evropa će u Salcburgu raspravljati o još većim bedemima pred migrantima.   

Članice Evropske unije već godinama krše prava useljenika prema propisima koje su same donijele. Dablinski sporazum potpisan je 1990. godine u glavnom gradu Irske, da bi se što efikasnije uredila imigraciona politika na nivou 28 zemalja Evropske unije. Ključni dio ovog sporazuma je da je država u kojoj je neki tražilac azila prvi put stupio na tlo, dužna rješavati njegov zahtjev za azilom. Izbjeglicama se u prvoj evropskoj državi uzimaju otisci prstiju i ti podaci postaju dostupni u cijeloj Uniji. Cilj je temeljito kontrolisati zahtjeve za azil na određenoj teritoriji i smanjiti broj azilanata. Ali, kako se situacija mijenjala, mijenjao se i Dablinski sporazum, pa je danas aktuelna njegova treća verzija – “Dablinski sporazum III”.

Problem izbjeglica u BiH je ozbiljan. Naime, dok pomenuti Frontex ne zauzme aktivne pozicije u nama susjednim državama, većinski bošnjački dio BiH bi se mogao napuniti izbjeglicama iz Grčke, Srbije i drugih zemalja. Sve djeluje kao dobro uigrana tradicionalna strategija protiv BiH: Srbija propušta izbjeglice prema BiH, a Hrvatska blindira granicu. Neko je primijetio da već dugo niti jedna izbjeglica nije ni pokušala ući preko direktne granice Srbije i Hrvatske.