Vučić traži političku podršku od Moskve

(Patria) - Druga po redu posjeta ove godine predsjednika Srbije Aleksandara Vučića Moskvi protiče u znaku mnogobrojnih problema na Balkanu, a prvenstveni razlog zbog kojeg je srbijanski predsjednik otputovao u Rusiju je, kako sam kaže, zahtjev za “konkretnu političku podršku za Srbiju”.

“Činjenica jeste da se predsjednik Vučić do sada nešto češće susretao sa predstavnicima zvanične Moskve, nego što je to bila praksa ranijih godina. Isto tako, jasno je da ovakav tempo i broj susreta nije zabilježen kao neka vrsta paralele i sa drugim svjetskim liderima, iako je naša diplomatija bila izuzetno aktivna posljednjih godina”, objašnjava Vlade Radulović, vojno-politički analitičar.

Razgovor sa predsjednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom zakazan je za sutra, a teme su mnogobrojne. Od političke stabilnosti regiona, do ekonomske i vojno sigurnosne saradnje, no ostaje da se vidi šta u ovom slučaju znači konkretna politička podrška Srbiji, s obzirom da je saradnja dvije zemlje na visokom i učestalom nivou.

“Neosporno je da će kosovsko pitanje zauzimati izuzetno važno mjesto tokom susreta, kao i sigurnost regiona u cjelini. Sa druge strane, svakako je izvjesno da će se razgovarati i o vojno-tehničkoj saradnji, odnosno o nastavku saradnje u oblasti naoružanja, jer je činjenica da se i dalje prolongira dolazak davno najavljenih tenkova i oklopnih vozila. Uz to, treba dodati i nedavno aktuelizovanu priču o nabavci helikoptera za naše ratno Vazduhoplovstvo”, kaže Radulović.

Što se tiče regiona, osim Kosova i neuspjelog referenduma u Makedoniji, tema svakako mogu da budu i izbori u Bosni i Republika Srpska.

“Srbija je često podizvođač radova za Rusiju u ovom dijelu regiona. Posjete su brižljivo isplanirane i tempirane. Pogledajte samo posjetu predsjednika entiteta Republika Srpska Milorada Dodika Vladimiru Putinu i susret u Sočiju. Samo sedam dana pre Opštih izbora u BiH.

Diplomatski status Dodika je šef neke regije. Zapad, tu prije svega mislima na SAD i EU, svojim nečinjenjem region prepuštaju u zagrljaj Rusije ali i nekih drugih država”, kaže Zijad Bećirović, direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES).

Vučić je u svojim najavama iz Moskve govorio i o ekonomskoj saradnji sa Rusijom, iako zemlje Evropske unije i dalje drže primarnu poziciju što se tiče finasiranja u Srbiji.

“Kada je u pitanju ekonomska saradnja Srbija ne može bez Zapada. Rusija zbog Krima se polako distancira do kosovskog pitanja. Najradije bi da je Kosovo priznato kao nezavisna država da može time opravdati aneksiju Krima. Rusija Srbiji dostavlja stare avione i vojnu opremu koja je vrlo skupa za održavanje”, rekao je Bećirović.

Direktor IFIMES-a vidi cijelu situaciju kao “stvaranje dodatne smutnje u regionu, sa ciljem destabilizacije i jasnim naznakama da postoji neko ko to sve može ipak riješiti i stabilizovati -Srbija i Rusija”.

A pitanje koje je uvijek prisutno, a to je status humanitarnog centra u Nišu, za koji mnogi analitičari misle da će možda biti upotrijebljen kao adut u razmjeni sa Moskvom za veću podršku.

“Ostaje jedino nedoumica da li će se sa ruske strane ponovo pokrenuti pitanje statusa pripadnika rusko-srpskog humanitarnog centra u Nišu, jer je to pitanje nekako vrlo često pratilo sastanke i razgovore na relaciji Moskva-Beograd”, kaže za Glas Amerike Vlade Radulović.