(Patria) - Država ne može investirati u ceste i infrastrukturu bez ekonomske opravdanosti. Nažalost, aktuelna politika u Bosni i Hercegovini saobraćajnu infrastrukturu ne gleda tako, ne shvata to kao državni, općedruštveni projekt već kao lični, politički kapital. Ne poštuju se važeći zakoni, definirani standardi i struka. Zbog toga danas imamo zastoj u gradnji cesta u BiH. A to ne znači da se samo sporije krećemo od mjesta do mjesta, to je mnogo kompleksije pitanje, naše robe, kao i svi vidovi usluga u takvom ambijentu postaju manje konkurentni, jer bez moderne cestovne infrastrukture ekonomija ne može da se razvija.
Objašnjava to u razgovoru za Patriju Elmedin Voloder, jedan od prvih ljudi kompanije „Divel“ iz Sarajeva, koja je među vodećim domaćim firmama za projektovanje, reviziju i nadzor u oblasti gradnje cestovne infrastrukture. Iza Divela su brojni uspješni projekti u zemlji i inostranstvu.
'Sarajevski autoput'
Voloder ističe da je polovinom sedamdesetih godina prošlog vijeka projektovan gradski autoput koji bi prolazio kroz Sarajevo. Dio radova je urađen prije Olimpijade 1984. godine. Izgradnjom tog autoputa značajno bi se smanjile gužve u glavnom gradu Bosne i Hercegovine. Kompletan saobraćaj sa istoka Bosne koji ide prema jugu i sjeveru zemlje ne bi se odvijao gradskim ulicama Sarajeva. Četiri decenije kasnije Sarajevo još uvijek nema izgrađen gradski autoput i ima vrlo lošu putnu infrastrukturu. Prilazi gradu su višestruko opterećeni. Iz jednog kraja Sarajeva vrlo teško se dolazi do drugog dijela grada, a situacija će biti sve teža. Sve to utječe i na zagađenost zraka u Sarajevu, naročito tokom zimskog perioda.
„U Bosni i Hercegovini politika razmišlja kratkoročno, bez jasne strategije. Grade se kratke dionice cesta, iz nigdje u nigdje, kako bi političke partije na toj vrsti spektakla i zamagljivanju javnosti pokupile što više političkih poena“, ističe Voloder. On dalje tvrdi:
„Nekoliko dana pred izbore se govori o tunelu Hranjen prema Goraždu. Nažalost, ljudima u Goraždu moram reći da previše ne očekuju od tog projekta. Bojim se da je riječ o prevari pred izbore. Desit će se kao sa hidrocentralom Vranduk. Objasnit ću: da bi došli do realizacije jednog projekta kakav je tunel Hranjen, moraju se uraditi prethodne radnje. Prva radnja je planersko-studijska dokumentacija. Nakon toga slijedi njeno usvajanje kod nadležnih institucija. U slučaju tunela Hranjen, to je ostalo na Vladi FBiH ali i Vladi Republike Srpske. Koliko vidim, taj dio je preskočen. Dalje, nismo dobili ni parametre o cijeni, dakle, ekonomsku opravdanost tako dugog i skupog tunela. I konačno, brza cesta od Sarajeva do Goražda, odnosno autocesta prema Srbiji, o kojoj se sada govori mora biti naslonjena negdje, naprimjer, da ide od Sarajeva prema Srbiji preko ili blizu Goražda. Ne može ići samo od Goražda do kraja tunela. Gdje će ljudi nakon tunela? Na koncu, sva ta priča o povezivanju Goražda sa Sarajevom brzom cestom imala bi smisla i u ovom momentu da aktuelna vlast ima osiguranu dokumentaciju i novac koji ostavlja budućoj vladi. Tada bi neka nova vlast mogla nastaviti raditi nesmetano na tom projektu. Kako je to urađeno sada, niti jedna buduća vlast neće imati obavezu nastaviti tamo gdje se sada stalo.“
'Struka u politici'
Voloder je na predstojećim izborima u BiH podršku dao „Nezavisnom bloku“. Na listi je za Federalni parlament.
„Ljudi iz struke se više ne smiju držati po strani. Trebaju spriječiti ovakve proizvoljnosti. Moraju ući u politiku Bosne i Hercegovine i početi davati konkretna rješenja. Samo na taj način zemlju možemo pokrenuti naprijed“, zaključuje Voloder.