Škrijeljevo neuspješno balansiranje između nauke i politike

Piše: Amra Varatanović

Na čelu Univerziteta u Sarajevu već dvije godine je rektor Rifat Škrijelj. Upravo u tom periodu najznačajnija obrazovna institucija u BiH poljuljana je do samog temelja. Jedan od najvećih poraza akademska zajednica u Sarajevu pretrpjela je prošlog ljeta, kada je usvojen Zakon o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo. Sve što je uslijedilo poslije pod krinkom implementacije tog zakona, bili su niski udarci visokom obrazovanju. 

Najglasniji zagovornik novog Zakona o obrazovanju u KS bio je tadašnji kantonalni premijer Elmedin Konaković i ministar obrazovanja Elvir Kazazović iz SDA. Javno su poručili da će se obračunati sa dekanima koji imaju visoke plaće. U svemu tome niko nikada nije spomenuo da će se obračunati i sa problemom što profesori, docenti i asistenti rade za daleko niže plaće. O niskim plaćama svojih kolega skoro nikako nije govorio ni sam rektor. Tek sada kada je aktuelna vlast na isteku, pod pritiskom brojnih sindikata koji traže povećanje plaća, potpisan je i Kolektivni ugovor za oblast visokog obrazovanja. Od 1. januara 2019. godine zahvaljujući Sindikatu visokog obrazovanja plaće na Univerzitetu će biti uvećane za više stotina maraka. Teret toga, svakako, podnijet će naredna vlast.

Upravo je Škrijelj, uz podršku svoje stranke SDA dodatno uvukao politiku na Univerzitet u Sarajevu. Iz tog razloga nije bilo jasnog i glasnog stava rektora o Zakonu o visokom obrazovanju kojeg su kreirali diplomci Fakulteta za sport i tjelesni odgoj.

Ni brojne rasprave, negodovanja tek pojedinih uglednih članova iz akademske zajednice, upozorenja da će doći do otežanog funkcionisanja Univerziteta u Sarajevu nisu bili dovoljni da se osujeti namjera aktuelne vlasti SDA-SBB. Čak ni upozorenja da Zakon ide u korist privatnih univerziteta koji rade na području Kantona Sarajevo nisu imali efekta. Jedno po jedno, Univerzitet je sve dublje padao u ralje politike, interesnih grupa i ambicioznih pojedinaca. Rektor Škrijelj bio je sve tiši i tiši, ulazeći u sukob i sa svojim prvim saradnicima. Može se reći da ni u vlastitoj kući nije znao šta mu se dešava.

U isto vrijeme kada je pripreman teren za usvajanje zakona, čije se posljedice danas osjete na najgori mogući način, odvijala se smjena dekanese Medicinskog fakulteta Almire Hadžović-Džuvo po direktivi direktorice Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu Sebije Izetbegović. Šteta koja je tada nanesena Medicinskom fakultetu u Sarajevu nije bila dovoljan razlog za reakciju Škrijelja. Moguće je da je kao i premijer Konaković zastupao stav da je riječ o sukobu „dvije žene“. Novim zakonom Izetbegović je postala i član Senata UNSA-e, a KCUS nastavna baza za fakultete iz medicinske grupacije. Za Škrijelja je sva odgovornost bila na Nastavno-naučnom vijeću Medicinskog fakulteta. Upravo je izostanak njegove reakcije doveo do toga da Medicinski fakultet ostane bez uglednih profesora, docenata koji su nakon odlaska sa KCUS-a, otjerani sa Medicinskog fakulteta.

Univerzitet u Sarajevu je krajem 2017. godine dobio i novi Upravni odbor u kojem su pozicije podijelili SDA i SBB. Od jedanaest članova, Vlada KS je imenovala četiri, dok je šest iz akademske zajednice i predstavnik studenata Haris Zahiragić, član SDA. Sa ovakvim sastavom, o autonomiji UNSA-e govorio je još samo premijer Konaković. Ni tada rektor Škrijelj nije imao jasan stav s obzirom da UO novim Zakonom može smijeniti rektora.

Prve trzavice na relaciji UO kojim predsjedava Murat Ramadanović (SBB) i rektor Škrijelj nastupile su ovih dana kada je na čekanju izvršenje odluke o povratku prof. Ismeta Gavrankapetanovića na Medicinski fakultet. Čini se da Zakon o visokom obrazovanju svako tumači na svoj način. Jedna od zastupnica SBB koja je i profesorica na UNSA nedavno se tokom sjednice Skupštine KS izvinila što je glasala za ovaj zakon koji je „neprovodiv i nedorečen“.

U neformalnom razgovoru rektor Škrijelj govori da Zakon o visokom obrazovanju „ne valja“. Javno o tome ne govori.  Obećao je da će progovoriti u septembru, ali se to nije desilo.