Obračuni s profesorima i urušavanje Medicinskog fakulteta

Piše Amra Varatanović

Medicinski fakultet u Sarajevu od maja 2017. godine na udaru je direktorice Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu Sebije Izetbegović. Pod tim je pritiskom smijenjena tadašnja dekanesa Almira Hadžović-Džuvo. Nastavno-naučno vijeće Medicinskog fakulteta zaustavilo je i njen izbor u zvanje redovnog profesora, iako je, dokazat će, Hadžović-Džuvo ispunila uvjete za imenovanje.

Žalila se na takvu odluku NNV-a, pa će Komisija u sastavu Jasminko Huskić, Hrvoje Banfić i Svjetlana Loga-Zec zaključiti da „Hadžović-Džuvo formalno pravno ispunjava uslove za izbor u zvanje redovnog profesora za naučnu oblast Fiziologija čovjeka“, ali je ista Komisija Nastavno-naučnom vijeću predložila da se ipak ne izabere u zvanje redovnog profesora?!

U odluci upućenoj NNV-u naveli su da je Hadžović-Džuvo dok je obavljala funkciju dekana Medicinskog fakulteta napravila niz „izrazito neakademskih i neetičnih postupaka“ kao i druge radnje u periodu od 01.05.2017. do 01.12.2017. godine koje su „nespojive sa ponašanjem i radom profesora kojim je narušen ugled svih kolega, Medicinskog fakulteta i Univerziteta u Sarajevu, zbog čega je smijenjena sa pozicije dekana“.

Svi oni koji su pratili trakavicu sa smjenom dekanese Hadžović-Džuvo svjedoče da je posrijedi bio tek pokušaj da se na zakonit način zaštiti Medicinski fakultet. Njoj se, ipak, zamjera što su u cijeli proces bili uključeni javnost i mediji. Hadžović-Džuvo imala je puno pravo upozoriti i nadležne organe i javnost o događajima koji su nanijeli nemjerljivu štetu Medicinskom fakultetu koji postoji više od 70 godina.

Ako je Hadžović-Džuvo nanijela toliku štetu Medicinskom fakultetu kao što to tvrdi navedena Komisija, kako se onda zove progon desetina profesora, docenata, asistenata i drugog osoblja s tog Fakulteta samo zato što su ukazivali na stvarni cilj onoga ko je naredio preuzimanje Medicinskog fakulteta. Kako se zove progon uglednih profesora kojima je zbog odlaska sa KCUS-a i suprotstavljanja Sebiji Izetbegović otkazan ugovor o radu ili su pak ukinuta ta radna mjesta. Odgovor je u nekoliko slučajeva dao Upravni odbor Univerziteta u Sarajevu: riječ je o nezakonitoj i diskriminirajućoj odluci.

U čitavom ovom periodu samo jednom je reagirao rektor Univerziteta u Sarajevu Rifat Škrijelj koji je u tišini posmatrao nasilnu smjenu Hadžović-Džuvo. Smijenit će tek njenu nasljednicu Amelu Kulenović zbog „nezakonitog postupanja i prekoračenja ovlasti.“ Kulenović je tvrdila da je smijenjena upravo jer se držala zakona, a da Medicinskim fakultetom upravljaju „paralelni centri moći“.

Za novu dekanesu sarajevskog Medicinskog fakulteta izabrana je Semra Čavaljuga, nakon čega su, zbog brojnih prijava, uslijedili inspekcijski nadzori na tom fakultetu. Fakultetu i dekanesi su izrečene kazne od 30.000 KM. Čavaljuga je otkazala ugovore o radu svim profesorima i docentima koji su napustili KCUS. Rektor je ponovo šutio. Neka rješenja Čavaljuge Upravni odbor je poništio, ali su i dalje na snazi. Primjerice, Čavaljuga „kupuje vrijeme“ u slučaju profesora Gavrankapetanovića. Traži dodatne instrukcije od Upravnog odbora, rektora i Senata o tome kako da vrati Gavrankapetanovića u nastavni proces, obzorom da on ne radi na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu. 

Prema informacijama Patrije Čavaljuga je sada na bolovanju, a zadužila je Eldana Kapura da je mijenja u njenom odsustvu. Kapur je, inače, kada je smijenjena Hadžović-Džuvo obavijestio direktoricu Izetbegović da „su preuzeli Dekanat“.

Zbog eskalacije na Medicinskom fakultetu, Čavaljuga bi vrlo brzo mogla biti smijenjena. Prema Zakonu o visokom obrazovanju rektor Univerziteta je dužan poništiti odluke koje nisu u skladu sa zakonom. Odluka Komisije i NNV-a Medicinskog fakulteta koje je odbilo izabrati u zvanje redovnog profesora Hadžović-Džuvo još uvijek nije razmatrana na Senatu Univerziteta u Sarajevu. Iako je postojala mogućnost da Senat ne usvoji ovakvu Komisije i NNV-a, prema informacijama Patrije, članovi Senata neće ići protiv Komisije i NNV-a.

Zabrinjavajuća je šutnja akademske zajednice na ovaj očigledni progon i obračun Izetbegović sa grupom sarajevskih ljekara. Možda bi im za nauk, kako se brani od ovakvih napada, mogao poslužiti primjer iz 2015. godine kada su radnici Poljoprivrednog dobra Butmir branili svog direktora, kojeg je tadašnja politika nasilno smijenila. Po toj logici, narodski rečeno, i krave imaju veća prava od današnjih univerzitetskih profesora.