(Patria) - Početkom godine, tačnije 23. februara 2018. godine u centrali Socijaldemokratske partije (SDP) BiH održan je sastanak čelnika ove partije sa čelnicima Demokratske fronte, Saveza za bolju budućnost i Naše stranke, u vezi s prijedlozima CIK-a o izboru delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH.
Prema informacijama koje su iznijeli čelnici ovih partija, Centralna izborna komisija BiH namjeravala je naredne sedmice donijeti Odluku o načinu izbora delegata Doma naroda Parlamenta FBiH, a koja je, prema zaključcima s ovog sastanka, neustavna, diskriminatorna i koja de facto dijeli FBiH na dvije etničke izborne jedinice.
Ovakav stav CIK-a okarakterisan je kao državni udar! Iz CIK-a su ubrzo nakon toga izjavili da dokumenti nisu razmatrani te da je neko iz službi informaciju zlonamjerno dostavo novinarima.
Ipak, da se tada ipak razmišljalo o tome, i to u momentu kada su političke partije bile aktivno u razgovorima o promjenama Izbornog zakona u vezi s implementacijom presude Ustavnog suda u slučaju Ljubić, potvrdio je jučer sam predsjednik CIK-a Branko Petrić.
On je kazao kako su kao CIK BiH krajem prošle godine u pripremi za Opšte izbore 2018. napravili plan kompletnih aktivnosti kako bi sve bilo spremno na dan raspisivanja izbora početkom maja, i normativno i tehnički.
"Tada smo procijenili da ćemo mi morati primjeniti odredbe člana 10.12 Izbornog zakona BiH. Tamo stoji da nakon svakog popisa stanovništva CIK BiH određuje broj i nacionalnu strukturu delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH iz svakog kantona. Ti su se uslovi stekli prvi put 2016. godine objavom popisa stanovništva, odnosno konačno 2017. nakon završetka regulisanja procesa apelacija oko popisa, kada je sve postalo jasno. Zakonodavac uvijek ima mogućnost, odnosno obavezu da implementira odluku Ustavnog suda BiH i mogućnost da po svojim namjerama, političkim uredi određeno pitanje uključujući i to.
To pitanje je od 2002., od implementacije odluke o konstitutivnosti naroda tako regulisano i nije konzumirano jer nije bilo popisa. Mi smo, očekujući da zakonodavac to riješi taj rok prolongirali do kraja februara 2018. kao krajnji kada bi mi to trebali da uradimo da bi ostavili dovoljno vremena nekome ko to želi ili ima kapacitet pristupa Ustavnom sudu BIH, jer je to opšti akt, da on ocijeni zakonitost tog akta CIK-a i da ostane dovoljno vremena do raspisivanja izbora", kaže Petrić.
Tada su, rekao je, neka pitanja otvorena, šta i kako primijeniti te koje norme koristiti. Svako od članova CIK-a je, naveo je dalje, službi dao neke svoja viđenja da oni naprave opcije koje su moguće da budu na stolu.
"Napravljene su dvije, sa dodatne dvije, koje su proistekle iz rasprave, pa ih je bilo ukupno četiri. Za sat je to negdje bilo fotografisano i poslano šefovima političkih stranaka gdje smo mi optuženi za izdaju, rušenje ustavnog poretka, rušenje federalnog poretka i sva moguća rušiteljska djela. Tako da smo u tom segmentu naišli na izuzetno veliko nerazumijevanje i optužbe. Mi smo tu aktivnost zaustavili očekujući pojačane aktivnosti zakonodavaca da to riješi, što bi nama stvarno olakšalo tu situaciju. Međutim to se nije desilo. I evo sada dolazi situacija u kojoj će se opet krug zatvoriti i opet pred CIK BiH doći da to uradi. To će doći vjerovatno od istih onih koji su nas optuživali za rušenje ustavnog poretka", istakao je Petrić.
"Pretpostavljam da će u narednom periodu i to pitanje doći na dnevni red. Sada nam je prioritet završavanje u ovom momentu poslova oko neposrednih izbora. A, ako se pred CIK BiH to postavi, a procjenjujem da hoće, mislim da ćemo mi odgovoriti tom zadatku", poručio je Petrić.
Nije mogao potvrditi da li će se kod donošenja odluke primijeniti popis iz 1991. ili 2013. godine.
"Ne bi sada o tome šta ćemo primijeniti. Ima tu više varijanti. Postavlja se pitanje koji popis, da li neka kombinacija, jer odredbe Ustava FBiH i Izbornog zakona BiH nisu baš identične. Čak ima apelacija i protiv odredbi Ustava FBiH koji to reguliše, pa će se postaviti pitanje sublimacije jednog ili drugog propisa. Vidjet ćemo šta će kolege reći, koja će većina prevladati u CIK-u BiH. Šta god bude, kakva god odluka bude pretpostavljam da će je neko osporavati pred Ustavnim sudom BiH", zaključio je Petrić.