BBC: Ratni zločinci u javnom životu Balkana

BEOGRAD, (Patria) - Osuđeni ratni zločinci sve su aktivniji u javnom životu Srbije, ali i drugih zemalja Balkana, Hrvatske, Kosova i BiH, piše ugledni BBC.

Ratni dnevnik generala Nebojše Pavkovića, koji je pred Haškim tribunalom osuđen za zločine na Kosovu i trenutno je na izdržavanju kazne, objavio je i promovisao medija centar Ministarstva odbrane Srbije prošlog meseca.

Još jedan osuđenik za ratne zločine Veselin Šljinančanin je prije godinu dana govorio na tribini Srpske napredne stranke u Beškoj, a prije samo sedmicu dana u jednom srpskom tabloidu na naslovnoj strani komentarisao je: „Moramo biti spremni za novi rat“, kao i „Albanci i Hrvati spremaju udar na Srbe“.

Koliko je legalno, a koliko moralno da osuđenici za teške zločine izdaju knjige, drže predavanja na fakultetu ili budu aktivni članovi stranaka, javnost je podijeljena, piše BBC.

Aktivisti Inicijative za ljudska prava su osuđeni krajem oktobra zbog kršenja Zakona o javnom redu i miru na novčane kazne od po 50.000 dinara. Razlog – na tribini u Beški na kojoj je govorio Šljivančanin razvukli su transparent „Ratni zločinci da zaćute da bi se progovorilo o žrtvama“ i izrazili protest duvanjem u pištaljke.

Istog dana, Šljivančanin se obratio preko tabloida, pozivajući na spremnost na novi rat.

Sofija Todorović iz Inicijative mladih za ljudska prava kaže da ratne zločince „heroizuje država i javne ličnosti u politici“.

- Želimo da Ministarstvo odbrane prekine da izigrava PR službu osuđenih ratnih zločinaca.

Ratni osuđenik može da ima ograničena prava u visokoj politici, pa ne može na primjer da bude predsjednik države ili uopšte da se kandiduje, jer je uslov neosuđivanost, objašnjava advokat Veselina Šljivančanina – ali i Radovana Karadžića i pjevačice Svetlane Ražnatović – Goran Petronijević.

- I ratni osuđenici koji su izdržali kaznu imaju sva druga ljudska prava, ona ne mogu biti ograničena. Verbalno podsjećanje na nečiji zločin je po zakonu krivično djelo prebacivanja koje ugrožava integritet čovek.

Petronijević na pitanje da komentariše Šljivančaninovo učešće u politici dodaje:

- Kako je Ramuš Haradinaj, dok mu se sudilo mogao da ide na izbore?

Takođe, dodaje da bi bilo nemoralno da Šljivančanin komentariše djela za koja je osuđen, ali tvrdi – da on to ne radi.

- To bi zaslužilo javnu kritiku.

Nekadašnji aktuelni političar i profesor na Filozofskom fakultetu u Beogradu Žarko Korač objašnjava da je Šljivančanin član SNS, dok je Nikola Šainović član glavnog odbora SPS.

- Čovjek koji izađe sa robije ima pravo da učestvuje u javnom životu. Ipak, kod nas se smatra da kada neko odsluži kaznu – njegovo djelo je automatski nestalo, iako to nikako ne može da bude tako.

Korać misli da „ostavljajući osuđene ratne zločince u javnom životu, vlast pokazuje da je rat, na primjer na Kosovu, bio uspješan i opravdan.“

- Vlast rehabilituje ove ljude, jer na taj način rehabilituje sebe i pokušava da pokaže – mi smo u tom ratu pobijedili.

Jasna Dragović-Soso, šef katedre za politiku i međunarodne odnose na Fakultetu Goldsmiths u Londonu za BBC objašnjava:

- Treba razgraničiti šta je legalno, a šta moralno, kada je aktivizam osuđenih ratnih zločinaca u pitanju. Sa legalne strane, oni su odslužili svoju kaznu i imaju ljudska prava kao i ostali ljudi.

Kaže da ovi primjeri političkog učešća zločinaca nisu jedinstveni u historiji.

- Veliki broj zločinaca iz Njemačke su nakon Drugog svjetskog rata biti aktivni političari ili čak članovi skupštine sve do 60-ih godina prošlog vijeka.

Ipak, profesorica objašnjava da je moralno pitanje „kakva se poruka njihovim učešćem u politici šalje javnosti, i u regionu i šire.“

- Ta poruka glasi – nismo se suočili sa prošlošću i ne priznajemo je.