Ministri finansija EU dogovorili plan reforme eurozone

BRISEL, (Patria) - Ministri finansija 27 zemalja članica EU postigli su dogovor o reformi eurozone. Međutim, prijedlog reforme prilično je razvodnjen u odnosu na prvobitne ambicije, piše Euractiv.

Dogovor je postignut nakon punih 18 sati pregovora, a morat će još potvrditi čelnici država članica na samitu 13. i 14. decembra.

- Dogovorili smo sveobuhvatni paket daljnjeg jačanja Evropske monetarne unije (EMU). To uključuje daljnji razvoj instrumenata i uloge Evropskog stabilizacijskog mehanizma (EMU), operacionalizaciju zaštitnog mehanizma za jedinstveni fond za sanaciju banaka (SRF) i moguće instrumente za konkurentnost, konvergenciju i stabilizaciju EMU-a, koji će ojačati otpornost eurozone - objavljeno je nakon sastanka.

"Postigli smo dobar rezultat. Reforma eurozone napreduje odlučnim koracima", izjavio je njemački ministar finansija Olaf Scholz.

Francuski ministar finansija Bruno Le Maire je kazao kako je ovo važna etapa koja će znatno ojačati eurozonu.

Već nekoliko mjeseci vodila se rasprava o francuskom prijedlogu da se uspostavi neka vrsta budžeta eurozone, iz kojeg bi zemlje članice eurozone mogle dobiti pomoć u slučaju privrednih poteškoća. To je jedan od glavnih elemenata vizije buduće Evropske unije koju je iznio francuski predsjednik Emmanuel Macron, prenosi Hina.

Međutim, postignuti dogovor dosta je daleko od te ideje jer se ne spominje pomoć u slučaju nepredviđenih ekonomskih poteškoća.Francuska je predlagala da budžet eurozone treba imati stabilizirajuću ulogu u slučajevima kada neka članica eurozone upadne u nepredviđene i neočekivane poteškoće zbog događaja na koje ne može utjecati. Naprimjer, Irska bi se mogla naći u takvoj situaciju u slučaju da do izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz EU dođe bez prethodno usvojenog sporazuma.

Takav prijedlog nailazi na veliki otpor Holandije i više zemalja sa sjevera Evrope.

Druga stvar oko koje zapinje napredak u daljnjem produbljivanju eurozone je dovršetak bankarske unije. Njemačka se i dalje protivi zajedničkom evropskom sistemu garancija za štedne pologe u bankama. Njemačka se pribojava da bi se novac njezinih štediša i banaka mogao koristiti za spašavanje neodgovornih banaka u zemljama na jugu Evrope. Ministri su se dogovorili da će o tome ponovno raspravljati u junu sljedeće godine.

S druge strane, postignut je dogovor o širenju odgovornosti Evropskog stabilizacijskog mehanizma, koji je uspostavljen radi pomoći zemljama eurozone koje upadnu u velike dužničke probleme. Ministri su se dogovorili da ESM dobije novu funkciju, to jest da može intervenirati u slučaju bankrota neke velike banke koja ima sistemski karakter za cijelu eurozonu.

Sredstva za zaštitni mehanizam za jedinstveni fond za sanaciju banaka uplaćivale bi same banke, a ne porezni obveznici. Zaštitni mehanizam bi postao operativan i prije 2024. kako je ranije planirano ako se 2020. godine postigne dovoljan napredak u smanjivanju rizika za banke.