Konvencija donesena prije 70 godina: Negiranje genocida prepreka pomirenju

(Patria) - Na današnji dan 9. decembra 1948. godine donesena je Konvencija za spriječavanje i kažnjavanje zločina genocida, a 2015. godine donesena je odluka o njenom obilježavanju odnosno utvrđen je Međunarodni dan komemoracije i dostojanstva žrtava genocida. 

Kako je saopćeno iz Ujedinjenih naroda cilj je podići svijest o genocidu, prevenirati zločine genocida i odati počast žrtvama.

Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres kazao je kako se genocid ne događa slučajno, već namjerno sa znakovima upozorenja. Genocid se dešava i u vrijeme rata i u vrijeme mira.

Uprkos Konvenciji, u Bosni i Hercegovini u julu 1995. godine u Srebrenici počinjen je genocid. Ubijene su 8.372 žrtve samo jer su pripadali drugom narodu. Skoro cijeli svijet je priznao i osudio zločin genocida koji se dogodio u BiH, osim onih koji su bili agresor i čije su snage bile izvršilac. Tek rijetki pojedinci opozicioni političari, Žene u crnom i neke nevladine organizacije u Srbiji jasno su priznali genocid. Upozoravaju da se aktuelno rukovodstvo Srbije mora udaljiti od ideologije koja je kriva za najveći genocid na tlu Evrope od Drugog svjetskog rata.

Specijalni savjetnik generalnog sekretara Ujedinjenih nacija za prevenciju genocida Adama Dieng u više navrata posjetio je BiH i Memorijalni centar Potočari. Dieng je kazao kako negiranje genocida predstavlja direktnu prepreku pomirenju na ovim prostorima. 

- Međunarodni sud u Haagu je kroz presude potvrdio genocid koji se desio u Srebrenici. Neprihvatljivo je da se glorifikuju osuđeni ratni zločinci. Zločinci nisu heroji. Žrtve, preživjeli, svjedoci su pravi heroji. Izražavam svoje duboko poštovanje prema žrtvama i preživjelim. Neka duše svih žrtava počivaju u miru. Nikad nećemo zaboraviti Srebrenicu – kazao je Dieng. 

Zastupnici Europskog parlamenta 29. novembra su u okviru rasprave o Izvještaju o napretku Srbije usvojili amandman o Srebrenici slovenskog zastupnika Igora Šoltesa.

- Parlament žali zbog ponovljenog poricanja genocida u Srebrenici od strane nekih srpskih zvaničnika; podsjeća ih da je puna saradnja sa Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju, i mehanizmom koji ga je naslijedio, također uključuje puno prihvatanje i primjenu njegovih presuda i odluka; naglašava da je priznavanje genocida u Srebrenici osnovni korak na putu Srbije ka pristupanju EU“ stoji u amandmanu Šoltesa koji je usvojen.

Šoltes je za Patriju rekao da je za Srbiju važno da prizna genocid u Srebrenici i da poštuje presude međunarodnih sudova, jer se, smatra, samo na taj način može osloboditi okova i krenuti u istinske reforme u društvu.

- Fundamentalni korak znači da se napori moraju učiniti, kako bi se postiglo zajedničko razumijevanje prošlih događaja koji čine dio europske historije. Nadalje, vanjska akcija Europske unije zasniva se na, i karakterišu je respekt za poštivanje međunarodnog prava i odluka Međunarodnog suda pravde. Presude Haškog tribunala moraju biti uzete u obzir i ne mogu biti ignorirane - rekao je Šoltes.