Marakeški sporazum o migracijama podržale 164 članice UN-a

MARAKEŠ, (Patria) - Globalni kompakt UN-a o sigurnim, uređenim i regularnim migracijama na današnjoj konferenciji u Marakešu podržale su 164 države.

Marakeški sporazum, punim imenom „Globalni kompakt o sigurnim, uređenim i zakonitim migracijama”, pravno je neobavezujući sporazum koji svakoj državi članici UN-a daje mogućnost da odabere mjere kojima će odrediti svoju migracijsku politiku.

Globalni kompakt definira 23 cilja koji pokrivaju sve aspekte migracija. Svaki od njih sadrži opći cilj i popis mogućih akcija, izvedenih iz najboljih praksi, koje države mogu iskoristiti za provedbu nacionalnih migracijskih prioriteta.

Međutim, kako sporazum nije obavezujući, države nisu obavezne implementirati nabrojane mjere. Tekst je dogovoreni ishod međuvladinih pregovora i svaka je država dužna odrediti svoje daljnje korake. Stvaranje sporazuma trajalo je dvije godine.

U julu ove godine sve članice UN-a osim SAD-a prihvatile su nacrt Marakeškog sporazuma i najavile da će ga podržati. No, od tada do danas više država, uključujući Australiju, Mađarsku, Austriju, Belgiju i Italiju, objavilo je da se povlači iz sporazuma ili zamrzava svoju odluke o podržavanju tog dokumenta. Marakeški sporazum u Belgiji je stvorio ozbiljne probleme kada se jedna od stranaka vladajuće koalicije povukla iz vlade zbog spora oko potpisivanja ugovora.

Što se tiče SAD-a, predsjednik Donald Trump navodno je prošlog decembra lično pregledao Ugovor o migracijama, nakon čega je objavljeno kako ta zemlja odustaje od učestvovanja u procesu zbog toga što, kako su rekli, „Deklaracija sadrži namjere koje nisu u skladu s američkom politikom”.

Protivnike Marakeškog sporazuma zabrinjavaju dijelovi sporazuma koji kažu kako su „migracije uvijek bile dio ljudskog historijskog iskustva” i vrednuje ih se kao „izvor prosperiteta, inovacija i održivog razvoja našeg globaliziranog svijeta.” Te konstrukcije ozbiljno su uznemirile one koji smatraju da se migracije ne bi trebalo predstavljati kao nešto poželjno.

Problematičan im je i dio u kojem se kaže kako je građanima potrebno pružiti pristup objektivnim i jasnim činjenicama o migracijama kako bi se „izbjegle priče koje stvaraju negativna mišljenja o migrantima”, što bi po nekima moglo dovesti do cenzure i ugroziti njihovu slobodu govora.

Zabrinutost svih snaga koje su u Evropi na vlast došle predstavljajući se kao zaštitnici od migracija opisao je austrijski kancelar Kurz rekavši kako ne želi da migracije postanu temeljno ljudsko pravo, zbog čega se povlači iz sporazuma.