Analitičari: Hrvatska se ne bori za Hrvate u BiH, već za ekonomsku eksploataciju zemlje

STRASBOURG, (Patria) - Ministri vanjskih poslova Vijeća za vanjske poslove Evropske unije danas će ponovno razgovarati o Bosni i Hercegovini i Jugoistočnoj Evropi. Prva rasprava je vođena u novembru na zahtjev Hrvatske, a tada su donesena tri zaključka koji se odnose na formiranje vlasti nakon izbora u BiH, provođenje reformske agende te izmjena Izbornog zakona.

Bivši visoki predstavnici u BiH Paddy Ashdown, Christian Schwarz-Schilling i Carl Bildt, upozorili su prije nekoliko dana visoku predstavnicu EU za vanjsku politiku i sigurnost Federicu Mogherini na uplitanje Hrvatske u politička dešavanja u BiH. 

"Pogrešno tumačenje slučaja 'Ljubić' upotrebljava se kao argument protiv legitimno izabranog hrvatskog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića. Predstavnici HDZ-a iz Hrvatske zajedno s liderom HDZ-a BiH Draganom Čovićem tvrde da je Komšićev izbor bio nelegitiman i neustavan. Ali, ni Ustav BiH niti Izborni zakon BiH ne kažu da članovi Predsjedništva moraju biti izabrani od 'svojih grupa'", naveli su bivši predstavnici međunarodne zajednice u BiH.

Hrvatski premijer Andrej Plenković istakao je da Hrvatska neće odustati od zaštite interesa hrvatskog naroda u BiH te da ja ta zemlja najveći prijatelj i saveznik BiH. 

S druge strane, analitičari ocjenjuju da se hrvatske vlasti ne bore za ravnopravnost hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovni, već da izmjenama izbornog zakona u BiH žele osigurati trajno učešće HDZ-a BiH u političkom životu Bosne i Hercegovine, čime bi nastavili ekonomsku eksploataciju susjedne zemlje.

"Bosna i Hercegovina je nešto što postoji na papiru. Suštinski, imamo okupiranu zemlju", smatra profesor na sarajevskom Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije dr. Goran Kovačević.

„Imamo dvije politike, profilirane kroz gospodina Milorad Dodika i gospodina Dragana Čovića. Oni su namjesnici okupacijske politike koja dolazi iz Beograda i Zagreba“, rekao je Kovačević.

Skoro tri decenije nakon raspada Jugoslavije Hrvatska Bosni i Hercegovini nije vratila nekretnine koje su joj pripale raspadom zajedničke države, dok je BiH prema hrvatskoj državi izmirila te obaveze. Procjenjuje se da bh. nekretnine u Hrvatskoj vrijede stotina miliona eura. U najvećoj mjeri to su hoteli i zgrade ratom uništenih bh. kompanija. Hrvatski Sabor usvojio je ovog ljeta zakon koji legalizira eksploataciju bh. imovine u Hrvatskoj!

Hrvatska blokira prava Bosni i Hercegovini na Luku Šibenik, pod nerazjašnjenim okolnostima nestale su benzinske pumpe Energopetrola na teritoriji Hrvatske, dok je hrvatska INA na sumnjiv način kupila naftnog giganta Energopetrol u BiH, zbog čega Hrvatska sada kontroliše jedna od najvećih maloprodajnih lanaca benzinskih pumpi u BiH.

Gradnju akumulacijskog Buškog jezera zajednički su sedamdesetih godina prošlog stoljeća izvele tadašnje vlasti Hrvatske i BiH, s tim da je u općini u Hrvatskoj sagrađena Hidroelektrana Orlovac, dok je u BiH, na području općina Tomislavgrad i Livno, sagrađena akumulacija. Hrvatska elektroprivreda (HEP) od proizvodnje električne energije iz HE Orlovac godinama zarađuje milione eura, dok općinama Tomislavgrad i Livno u BiH uplaćuje neznatan procenat.

Hrvatski trgovački lanac Konzum, jedan od najvećih u BiH, godinama posluje u Bosni i Hercegovini, dok BiH nema niti jedan trgovački lanac u Hrvatskoj. Izvoz BiH u Hrvatsku je daleko manji od uvoza iz te zemlje. 

Hrvatska je uz pomoć bosanskohercegovačkog HDZ-a blokirala prigovor Bosne i Hercegovine Evropskoj komisiji u slučaju gradnje Pelješkog mosta, koji će Bosni i Hercegovini zatvoriti jedini izlaz na otvoreno more. 

Uz pomoć HDZ-a BiH hrvatske vlasti utječu i na proces suđenja ratnim zločincima u BiH. HDZ-ov ministar u Vijeću ministara BiH Josip Grubeša dao je saglasnost da ratni zločinac Marko Radić izdržava kaznu u Hrvatskoj umjesto u BiH, čime je Radiću kazna smanjena sa 21 na 12,5 godina zatvora.