Etničke akademije nauka u funkciji etničke podjele BiH

Piše: Armin Aljović

Historičar Milivoj Bešlin govori o opasnoj velikodržavnoj ideji Srpske akademije nauka i umjetnosti i njenim nastojanjima da Srbija okupira teritoriju susjednih država, kroz agresivnu politiku Slobodana Miloševića i ratove početkom devedesetih. Nažalost, konstatovao je Bešlin u jednom intervjuu, ako je do danas išta preživjelo od tog Memoranduma, onda je to organsko poimanje nacije i taj velikodržavni projekt koji nikada nije završen, pa ni porazom u ratovima. „Sama Srpska akademija nauka i umetnosti je demonstrirala privrženost tom projektu nedavnom posjetom Bosni i Hercegovini, odnosno Banja Luci“, rekao je Bešlin.

Uništavanje svega što je BiH

Jedini trenutni garant opstojnosti i svjedočenja kontinuiteta postojanja Bosne i Hercegovine su njene državne institucije. Stoga, nije ni čudo da su agresivni i kontinuirani nasrtaji na te svetinje Bosne i Hercegovine, od kulturnih do pravosudnih, a vrlo direktno i na Akademiju nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, ne samo izvana nego i iznutra, i to svim sredstvima. Premda osnovana 1951. godine, šest godina nakon Drugog svjetskog rata, sa vrlo bogatim renomeom, djelovanje ANUBiH danas se pokušava svesti na margine, a njeno egzistiranje ugroziti i kroz dokidanje finansijskih sredstava sa Državnog budžeta.

Istovremeno – a valjda ne i slučajno - u Bosni i Hercegovini se pokušavaju nametnuti tri etničke akademije nauka, dok su, barem srpska i hrvatska akademija u BiH uz sve još i pod vrlo vidnim utjecajem Beograda i Zagreba koji prema Bosni i Hercegovini provode agresiju, prvo oružjem a danas i neratnim sredstvima pokušava fragmentirati bosanskohercegovačko biće.

Akademici negatori genocida

Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske osnovana je 1993. godine, tokom oružane agresije na BiH. Zvanično je konstituisana 1996., kao entitetska institucija finansirana iz javnog budžeta. Među osnivačima/matičarima su i tri akademika SANU i tri akademika crnogorske Akademije nauka i umjetnosti. Predsjednik ANURS-a je Rajko Kuzmanović, nekadašnji predsjednik Republike Srpske, sa vrlo upitnim ratnim djelovanjem.
ANURS, dakako, ima vrlo preciziranu ulogu, među kojima je i promjena karaktera rata u BiH, kao i bilo kakav pokušaj katarze srpskog naroda po pitanju zločina iz devedesetih. Među članovima ANURS-a su Emir Кusturica, režiser i aktuelni savjetnik Milorada Dodika, tu je i austrijski pisac Peter Handke, jedan od rijetkih svjetski poznatih književnika koji je davao otvorenu podršku Slobodanu Miloševiću, autor knjige 'Pravda za Srbiju' u kojoj poriče genocid u Srebrenici zbog čega je često na meti kritičara.
Među članovima ANURS-a je i pjesnik Rajko Petrov Nogo, koji zagovara nevinost Karadžića i Mladića tokom rata protiv Bosne i Hercegovine. Nogo je na mitingu protiv hapšenja Karadžića u Beogradu poručio „Love a ulovljeni“! Više od članovima ANU Republike Srpske dostupno je na web stranici Akademije.

Od oktobra 2016. počasni član ANURS-a je i akademik Vladimir Kostić, predsjednik Srpske akademije nauka i umjetnosti, o kojoj Bešlin govori, dakle, kao o sjemeništu velikosrpske ideologije. „Imajući u vidu da srpski narod ovdje predstavlja dominantnu većinu i da smo zagledani ne samo u određene institucije, već i u čitavu državu Srbiju kao svoju osnovnu i matičnu zemlju, tako i SANU doživljavamo, kao svoju“, rekao je na skupu inauguracije Kostića u ANURS Milorad Dodik, koji upute SANU-a o razbijanju Bosne slijedi doslovno.

Hrvatska akademija za znanost i umjetnost u BiH je najmlađa etnička akademija u zemlji. Njen predsjednik je Jakov Pehar. Osnovana je u junu 2014. godine na prijedlog 13 akademika matičara; sedam iz HAZU Zagreb, pet iz ANUBiH i jednog iz ANU Republike Srpske, a među pokretačima je i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović. HAZU BiH je osnovana kao javna ustanova pri Vladi Zapadnohercegovačkog kantona, formalno-pravno na inicijativu Sveučilišta u Mostaru, sa vrlo jasnim hadezeovskim stavovima. Jedan od ključnih ljudi Mostarskog sveučilišta je Damir Boras, ujedno i rektor Sveučilišta u Zagrebu, koji se zbog uručivanja počasnog doktorata Zagrebačkog sveučilišta Draganu Čoviću našao na meti kritika nezavisnih intelektualaca u Hrvatskoj. Profesorica Filozofskog fakulteta u Zagrebu Đurđica Čilić je nakon te nagrade Čoviću izjavila: „Tamo gdje je Čović bog, ja želim biti ništa“. Zagrebački publicista Jurica Pavičić zbog Čovićevog počasnog doktorata javno se odrekao svog doktorata.

Danas je jaka veza između HAZU BiH, HAZU iz Zagreba i oba HDZ-a. Nakon što je Međunarodni sud za bivšu Jugoslaviju Prlića i ostale osudio zbog zločina u Bosni i Hercegovini, HAZU BiH i HAZU iz Zagreba potpisali su zajedničku reakciju: „Ovo je nepravedna presuda, koja nije utemeljena na povijesnim činjenicama“. To je ujedno bio službeni stav i zagrebačkog i mostarskog HDZ-a.

Predsjednik ANU Republike Srpske Rajko Kuzmanović na osnivačkoj skupštini HAZU BiH 2014. u Mostaru: "Danas je veliki dan, danas se stvara istorija. Danas je osnovana jedna od najviših institucija nauke i umjetnosti. Ona nije samo naučna institicija, jer treba da predstavlja na neki način i biće hrvatskog naroda u BiH“, rekao je Kuzmanović, što se, s obzorom na okolnosti i sadržinu politika u BiH i susjedstvu može tumačiti kao novo Karađorđevo „na akademski način.“

Tri godine ranije, u januaru 2011. u Novom Pazaru je osnovana Bošnjačka Akademija nauka i umjetnosti, pod pokroviteljstvom tadašnjeg glavnog muftije Islamske zajednice u Srbiji, Muamera Zukorlića. BANU je, formalno-pravno, registrovana u Sarajevu kao udruženje građana, sa sjedištem i u Novom Pazaru! Za predsjednika je prvobitno izabran akademik Ferid Muhić, a za potpredsjednike Dževad Jahić i Lamija Hadžiosmanović. Predsjednik Senata Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti je bivši reisu-l-ulema Mustafa Cerić. Organizacija u BANU do danas se promijenila. Njen predsjednik je akademik Muhamed Filipović. Cerić i Zukorlić zadržali su svoje pozicije unutar Akademije. O ostalim članovima BANU može se pročitati na banu.eu.com.

Negativne posljedice BANU

Godinu dana nakon osnivanja BANU jedan od najutjecajnijih bh. akademika, Esad Duraković, u Oslobođenju kritikuje: ...to je suštinski kontraproduktivno jer vodi ka separiranju Bošnjaka i podrivanju istovrsne državne institucije, a to jest sjajan argument onima koji teže potpunoj fragmentaciji ove zemlje – do njenoga raspada. Logika je tu vrlo jednostavna: sve što je u funkciji slabljenja temeljnih državnih institucija, to je i protiv suštinskog interesa Bošnjaka jer ih sve metode samoizolacije vode ka palestinskoj sudbini.“

Kontraproduktivno postojanje Bošnjačke akademija nauka i umjetnosti sa aspekta države Bosne i Hercegovine i Bošnjaka svjedočimo i na konkretnim primjerima. Krajem septembra prošle godine održana je tribina o bosanskom jeziku s koje je poručeno da moraju postaviti zahtjev vlastima da se osigura upotreba bosanskog jezika u svim školama i da naziv B/H/S jezik treba biti ukinut. Ovih dana na adrese roditelja osnovnoškolaca u Kantonu Sarajevo pristižu pisma da se njihova djeca trebaju izjasniti koji od tri jezika govore. Dakle, premda aktuelna mainstream bošnjačka elita govori o važnosti očuvanja Bosne i Hercegovine kao zemlje jednakih prava za sve, pristajanjem na osnivanje etničke akademije nauka i umjetnosti zapravo pristaju na politiku: „Bosna cijela iz tri dijela.“

Osnivanje etničkih akademija nauka i umjetnosti u BiH je važan, vrlo funkcionalan faktor njene razgradnje po etničkim kriterijima. To je moćan instrument iste one agresije 1992. godine, čiji cilj je razbijanje BiH i potpuno etničko separiranje njenih naroda, cilj kojeg se ne odriču ni danas oni subjekti koji su započeli agresiju. U skladu s tom notornom činjenicom, nije čudno – čak je očekivano – osnivanje akademija nauka i umjetnosti u Banjaluci i Mostaru, ali jest šokantno, politički potpuno kontraproduktivno da osnivanjem „svoje“, bošnjačke akademije, Bošnjaci pristaju na tu fragmentaciju – tačno u skladu s Karadžićevom i Bobanovom strategijom o potpunoj i konačnoj etničkoj disoluciji BiH. (Principijelno je slično onome kada se usred Sarajeva osniva Bošnjačka gimnazija...). Štaviše, danas se može zapaziti potpuna i štetna zamjena teza: da se iz krila BANU kritikuje državna Akademija (ANUBiH) kao navodni neprijatelj BiH. Pored toga što je riječ o gruboj neistini, ovdje je u prvome planu želja – sa stanovišta patriotizma neshvatljiva –  da se oslabi ili obezvrijedi jedan od najjačih simbola državnosti.

BOUT THE AUTHOR    [email protected]

Armin Aljović je novinar i urednik na websajtu novinske agencije Patria. Novinarstvom se bavi od 2005. godina.