Prijedlozi popune Doma naroda FBiH

SARAJEVO, (Patria) - Konačno na sjednici Centralne izborne komisije raspravlja se o popuni Doma naroda Parlamenta FBiH. Predsjednik CIK-a Branko Petrić istakao je da se dugo na Kolegijima pripremala ova tačka dnevnog reda te da se CIK suočavao s mnogo dilema od toga da li imaju ovlaštenje da određuju ovu odluku, pa do toga da ruše ustavni poredak.

- Na naša pleća je svašta natovareno, ali smo na kraju saglasni da moramo donijeti odluku, jer Parlament BiH to nije uradio, kao ni Parlament FBiH, kao ni Ustavni sud BiH pa imamo različite norme. Došlo je do toga da mi trebamo i donijet ćemo odluku. Razriješili smo i dilemu u kojoj normi da donesemo to - kazao je Petrić.

On je naglasio da CIK nije riješio za koji organ donosi odluku. Čak je izbjegnuto da se to i spomene. Petrić je spomenuo kako je kazao i vještaka dileme da li treba da se uzme u obzir popis iz 1991. i 2013.

- Iz kojeg god popisa krenemo mnogo ćemo odstupiti od njega i nećemo moći prepoznati o kojem popisu je riječ. Mi ne možemo primjeniti samo zakon, a ne možemo zanemariti ni načela Ustava. Postoji pravna kategorija šta je starije, ali često isključuju jedan drugog. Pitanje provodivosti je upitno. Ovjerili smo samo 14 delegata od potrebnih 17. U ovu našu odluku da se pokušaju involvirati i građani BiH i građani Brčko Distrikta, jer imaju mogućnost da budu birani u Predstavnički dom, ali ne i Dom naroda. Iskristalisalo se nekoliko prijedloga - kazao je u uvodu Petrić.

Stjepan Mikić u raspravi je kazao da je imao prijedlog izmjene uputstva, a odnosi se na diskriminaciju građana Brčko Distrikta.

- Ja sam bio na Ustavnom sudu koji je dobio odluku po apelaciji Bože Ljubica. Odluka je takva, a rok od šest mjeseci dat PSBiH nije ispoštovan. Nakon toga je Ustavni sud svojim rješenjem dvije norme iz Izbornog zakona stavio van snage. A to je da se iz svakog kantona bira po jedan član. Mi sve do sada od sredine 2017. imamo prazninu u Izbornom zakonu. Tada sam predlagao da CIK nakon svakog popisa određuje broj delegata u domovima naroda. To nismo uspjeli jer je stigla i apelacije Borjane Krišto i na Ustav FBiH. Uzeo sam u obzir da ako ispod 1 posto tog naroda nema, ne može biti biran. U kantonu pet (Bosanskopodrinjski kanton op.a.) ne bi bilo Hrvata jer ih ima 24 i u kantonu 8 (Zapadnohercegovački kanton op.a.) ne bi bilo izabranih Bošnjaka. Međutim na Kolegiju je bio odbijen, samo sam ga ja podržao - kazao je Mikić.

Suad Arnautović, obrazlažući svoj prijedlog kazao je da njegov prijedlog ispunjava nekoliko ključnih principa koje je neophodno s ovim aktom konzumirati.

- Prijedlog ide da se ide ka deblokadi uspostave vlasti, a ne implementacija presude Ustavnog suda. Pokušali smo u ovom prijevodu zadovoljiti konstitutivnost iz Ustava, a to je da je svaki građanin u punom kapacitetu ravnopravan. Drugo je načelo pariteta iz Ustava FBiH koje propisuje da će u Domu naroda FBiH biti po 17 Bošnjaka, Hrvata i Srba, te 7 Ostalih, ako takvih ima u kantonalnim skupštinama. Treća je teritorijalnost. Četvrto načelo je proporcionalnost i količnik iz popisa 1991. Zato što to smatramo ustavnim principom.

Arnautović je kazao da ukoliko nedostaje nekih delegata, CIK će posebnim aktom izvršiti popunu Doma naroda. Ideja je da se prvo vidi ako bi se prilikom konstituiranja kantonalnih vlada, mogli prirodno popuniti jer bi se tako dobila trojica Srba koji su na listama. 

Ahmet Šantić je kazao da želi reći zbog čitavog teksta samog akta da su zastupali princip minimalne zastupljenosti.

- Pozitivna diskriminacija je dozvoljena ali da ne zapadnemo u neku negativnu.

Irena Hadžiabdić kazala je da su oba popisa problematična.

- Popis iz 1991. bazira se na podacima koje smo naslijedili od OSCE-a. Prepiske OSCE-a iz 2002. godine kaže da posljednji popis iz 1991. je daleko od toga da daje etnički presjek Federacije. Ali to je jedini alat koji imamo. Pokušali smo dobiti podatke od Zavoda za statistiku FBiH, jer je njihov zadatak da daju podatke koji odražavaju i stanje i promjene. Niko nam nije osigurao ove podatke. Dobili smo tumačenja Izbornog zakona što nam ne treba, onda smo dobili priču da se popis iz 2013. problematizira. Nisu popisane izbjegle osobe, pa se ja pitam čemu ovaj popis.

Ona je zaključila da su i jedan i drugi popis problematicni, ali da su uzeli podatke od OSCE-a iz 2002 i prema tome su korektno izračunali.

Drugi prijedlog predstavio je Branko Petrić koji se našalio da je on na ćirilici.

- Ovaj drugi zastupam ja. Niko ga nije podržao ali ni osporio. Sve što je rečeno stoji, samo je polazna tačka različita. U principu se razlikuje u tome da je naše ovlaštenje mogućnost da djelujemo direktno je propisana zakonom da je popuna proporcionalna prema posljednjem popisu, ali da ostane princip minimalne zastupljenosti - kazao je Petrić.

On je napomenuo da je progutao mnogo toga, da bi osigurali prohodnost što inače ne bi u normalnim pravnim okolnostima.

- Bolje bi bilo da ne idu na Apelacije, nego prihvate prijedlog, pa nek onda mijenjaju i zakone i uputstva pa i nas ako treba - kazao je Petrić.

Vlado Rogić, je obrazlagao treći prijedlog te je kazao da CIK nije nadležan za rješavanje ovog problema.

- Mi smo natjerani da donosimo odluku. Mi nismo ni kočničari ali ni odkočnicčri političkih odnosa. Najbolje je da nas puste da radimo svoj posao, a ne da nas tjeraju da donosimo ovakve odluke. Ja sa 30 godina iskustva imam pravo da to tumačim - kazao je Rogić.

On je istakao da se u ovom trenutku ne zna koliko delegata iz kojeg kantona treba doći. Ustav FBiH kaže da se to radi zakonom, a da to treba raditi zakonodavac.

- Vi vidite da mi nemamo nadležnosti za to. Mi ne možemo utvrditi niti objaviti. U Izbornom zakonu stoje dvije riječi, nakon svakog i posljednjeg popisa. Ako mi idemo na popis 1991. onda je to manje više ono što je Ustavni sud ukinuo.

Rogić je kazao da se otvaraju pitanja je li Popis iz 2013. dobar ili loš, ali Izborni zakon ne kaže je li dobar ili loš.

- On kaže nakon posljednjeg i svakog popisa. Jasno je da zakonodavac treba da utvrdi ovu materiju. Broj delegata i način kako se to radi. Kada to zakonodavac uradi onda na scenu stupa "nakon svakog popisa". Ja vidim da za moj prijedlog nema većine. Nema većine za prijedlog kako to traži Ustavni sud. Odustajem od svog prijedlga, ali mi nismo za ovo nadležni - kazao je Rogić.