(Patria) - Kantonalni sud u Sarajevu potvrdio je optužnicu Tužilaštva KS u predmetu Zadruga protiv 32 osobe i četiri firme. Optužnica sadrži više od 3.500 stranica, predloženo je nekoliko hiljada materijalnih dokaza, planirano je saslušanje 571 svjedoka i pet vještaka. Suđenje bi moglo potrajati godinama.
Tužilaštvo KS je u ovom predmetu istražne radnje provodilo u koordinaciji sa MUP-om KS, Poreznom upravom Federacije BiH i finansijsko-obavještajnim Odjelom Državne agencije za istrage i zaštitu te se na kraju dobio jedan od najobimnijih predmeta u poratnoj BiH.
„Zašto su pojedina pravna lica, pa i fizička, izostavljeni iz optužnice, u odnosu na broj pravnih lica koji je više puta objavljivan u medijima, ostaje nepoznato i više je pitanje za tužilaštvo, kaže za NAP jedan od advokata iz ovog slučaja, Ermin Gačanović.
„Tužilaštvo ima zakonska ovlaštenja da provodi postupak po svom uvjerenju. Međutim, i sa ovim dijelom koji je optužen, uzimajući u obzir ranija iskustva u jednako ili manje obimnim predmetima, postupak bi se mogao voditi mnogo godina.
To znači da možemo samo zamisliti pravosudni scenarij u slučaju da se optuže svi čija su imena objavljivana u posljednjih godinu dana, a privredni scenarij u Kantonu Sarajevo, u tom slučaju, bolje je da i ne zamišljamo.
Ovo iz razloga što se procjenjuje da pravna lica koja su obuhvaćena slučajem 'Zadruga' zapošljavaju više od 25.000 ljudi, a to za privredu BiH znači mnogo", kaže Gačanović.
Posljedice koje su pravna lica obuhvaćena 'Zadrugom' osjetili do sada bile su teške, kako zbog gubitka poslovnih partnera tako i projekata, odnosno poslova, dok bi kod optuženja, odnosno nakon potvrđivanja optužnice, pravna lica rizikovala nastupanje još ozbiljnijih posljedica, a to je da optužena pravna ili fizička lica ne bi mogla dobiti uvjerenje da se ne vodi krivični postupak, što bi u značajnoj mjeri onemogućilo sudjelovanje tih pravnih ili fizičkih lica na javnim tenderima u postupcima gdje je to postavljeno kao uslov sa učestvovanje na tenderu.
„Stoga, pravo pitanje je da li je zaista sve ovo u javnom interesu, posebno uzimajući u obzir ovako veliki broj pravnih subjekata na prodručju Kantona Sarajevo“, kaže Gačanović.
"U kompletnom, dosadašnjem, zbivanju u slučaju 'Zadruga', mišljenja sam da ne postoje objektivni pokazatelji da je prevashodno utvrđen javni interes za poduzimanje najoštrijih mjera protiv velikog broja pravnih lica na koje je bitnim dijelom naslonjen Budžet Kantona Sarajevo i FBiH.
Ono što je za utvrđivanje javnog interesa sigurno važno, a posebno po privredu Kantona Sarajevo, je sljedeće: koliko su pravna lica, u periodu za koji se prozivaju ili sumnjiče, uplatili u Budžet KS i Budžet FBiH, da li je to višestruko više ili manje novca nego što je to iznos za koji se uopšte terete, te da li postoji ekonomska opravdanost za poduzimanje procesnih mjera protiv istih i koje vrste.
Na drugoj strani, posljedice objavljivanja najozbiljnijih krivičnih kvalifikaciji protiv njih u posljednjih godinu dana, na tržištu su bile toliko žestoke da je upitno koliko pravnih lica će izdržati i koliko dugo prije nego što odu u stečaj ili likvidaciju“, potcrtava Gačanović.
On postavlja pitanje da li se mogao primijeniti bolji ili blaži način za Budžet KS i BiH?
„Da. Mogao se primijeniti bolji i blaži način. Ovo iz razloga što je, 'Zadruga', po mom mišljenju, pitanje direktnih poreza, odnosno poreza i doprinosa na platu i iz plate u FBiH. Dakle, najbitnije pitanje za budžet, svakako, ali za korekciju svih eventualnih nepravilnosti u vezi s tim, zakonodavstvo je propisalo postupak koji je po privredu mnogo zdraviji. Naime, u slučaju 'Zadruga', pravnim licima je razrezana dodatna porezna obaveza, a da, pri tome, nije proveden postupak koji je zakonodavstvo propisalo za utvrđivanje i razrez dodatnih poreznih obaveza po pitanju direktnih poreza.
Vjerovatno će, upravo zbog neprovođenja zakonom predviđenog postupka, konačnu riječ u slučaju 'Zadruga' dati Ustavni sud BiH ili Sud za ljudska prava u Strazburu", najavljuje Gačanović.