Pucnjevi od 2. maja još odzvanjaju u glavama Sarajlija

(Patria) - Taj 2. maj 1992. godine je dan koji će mnogim Sarajlijama ostati zauvijek u sjećanju. Bila je to prva, velika bitka za Sarajevo i za BiH. Obično su sada ulice Sarajeva prazne, a razlog su Prvomajski praznici, ali rijetki prolaznici sjećaju se te 1992. godine, piše novinska agencija Patria.

Tog dana specijalne jedinice tadašnje JNA i paravojnih formacija SDS-a pokušale su zauzeti zgradu Predsjedništva BiH, a najžešća borba se vodila 150 metara dalje, na Skenderiji. Danas, turisti bezbrižno šetaju i uz priče Sarajlija mogu tek da zamisle kakav užas se desio tog dana.

Te 1992. godine oko 13 sati tenkovi JNA krenuli su prema zgradama Predsjedništva i Skupštine Grada Sarajeva. Zaustavljeni su zahvaljujući hrabrim braniocima Sarajeva. Svijet je obišla slika tramvaja na Skenderiji u plamenu. Tog dana je zapaljena i izgorjela i zgrada Glavne pošte u Sarajevu. Napadale su jedinice bivše JNA i paravojnih formacija SDS-a žestoko, a cilj je bilo ući u zgradu Predsjedništva koja je bila simbol države nezavisne i međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine. 
 
U vrijeme dok su se vodile borbe u gradu, na Sarajevskom aerodromu je zarobljen prvi predsjednik Predsjedništva R BiH Alija Izetbegović. Po povratku sa pregovora u Lisabonu, na aerodromu su ga zarobili pripadnici bivše JNA i odvezli u kasarnu u Lukavici. 
 
Uspostavljene su veze sa tadašnjom TV Sarajevo. U direktnom prijenosu bosanskohercegovačka i svjetska javnost saznala je da je Predsjedništvo BiH napadnuto i da se glavni grad razara iz svih artiljerijskih oruđa. Saznali su tada svi da je predsjednik države zarobljen. 
 
Javnost je slušala dramatičan dijalog između zarobljenog Izetbegovića i člana državnog Predsjedništva Ejupa Ganića: »Alija, saslušaj jednu stvar... Zašto ti ne dođeš u Predsjedništvo?« Alija Izetbegović: »Zato što mi ne daju da dođem!«

Predsjednik Izetbegović razmijenjen je za komandanta 2. vojne oblasti JNA Milutina Kukanjca. Tog 2. maja 1992. godine nije vođena bitka samo za Sarajevo, već i za cijelu BiH. Osam dana kasnije, 10. maja, bivša JNA deklarativno se povlači iz Bosne i Hercegovine mada suštinski ostaje uključena u rat u BiH sve do njegovog kraja.