Komšić: Mišljenje Evropske komisije poraz politike "legitimnog predstavljanja"

SARAJEVO, (Patria) - Objavljivanjem mišljenja Evropske komisije politika koja je uvjeravala i obmanjivala domaću javnost o tome kako se, navodno, treba obezbijediti tzv. „legitimno političko predstavljanje naroda“, doživjela je kompletan poraz, kazao je danas član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić.

On je rekao da je mišljenje Evropske komisije, o kandidatskom statusu Bosne i Hercegovine, potvrdilo nekoliko stvari koje je već duže vrijeme isticao, a odnose se na niz elemenata koje u našoj zemlji treba dovesti u skladu sa evropskim standardima.

"Raduje me što u Mišljenju Evropske komisije, nedvojbeno bez mogućnosti drugačijih i slobodnijih interpretacija iz određenih političkih neevropskih krugova u BiH, postoji jasna dijagnoza šta to u našoj zemlji nije usklađeno sa evropskim standardima", kaže Komšić.

Prva, veoma važna stvar, ističe Komšić, odnosi se na to da Ustav BiH sadrži dijelove u kojima postoji etnički utemeljen način izbora zvaničnika, kao i način donošenja odluka na etnoteritorijalnom principu, a što nije u skladu sa Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava. 

"Izbor, sastav i način odlučivanja o kolektivnom šefu države i zakonodavnim organima vlasti, daje prednost ili je rezervisan isključivo za pripadnike konstitutivnih naroda, što zahtijeva neophodne reforme kako bi se svim građanima BiH obezbijedila konzumacija njihovih političkih prava u skladu sa presudama Evropskog suda za ljudska prava iz paketa Sejdić-Finci i druge vezane presude. Ovim je, zapravo, doživjela kompletan poraz ona HNS- ova politika koja je uvjeravala domaću javnost da se treba obezbijediti „legitimno političko predstavljanje naroda“, jer smatraju da narodi, ili kako to Evropa  zove –  etničke skupine, trebaju imati neka posebna ili viša politička prava. Međutim, stvarnost je, nakon objavljivanja Mišljenja Evropske komisije, dijametralno suprotna tome.  U mišljenju je jasno navedeno da se politička prava trebaju obezbijediti svim građanima Bosne i Hercegovine", naglašava Komšić.

Izbor delegata u domove naroda, dodaje Komšić, takođe je u Mišljenju ocijenjen na način da je u suprotnosti sa evropskim standardima, kao i to da je pozivanje na „vitalni nacionalni interes“ element koji otežava donošenje svih zakona, a time i onih koji se tiču evropske pravne stečevine, čime se vidno traži izmjena zakonodavne uloge domova naroda u nešto drugo.

Komšić navodi kako je očito da sadašnji ustavni aranžman, ne odgovara evropskim standardima i da ako, Bosna i Hercegovina hoće da dobije kandidatski status, treba to sve zajedno izmijeniti i uskladiti sa evropskim standardima. Isto tako, potrebno je urediti i izbore u Gradu Mostaru. Za Evropu je prosto nemoguće i neshvatljivo da tamo nema izbora već deset godina, odnosno da gradska vlast nije izborna volja građana Mostara.
 
Ipak, ključni dio Mišljenja, smatra Komšić, su zaključci i preporuke gdje se prva od njih odnosi na potrebu izmjene Izbornog zakona, ali u skladu sa evropskim standardima, pri tome uvažavajući preporuke Venecijanske komisije koje se tiču izbornog zakonodavstva.

"Treba podsjetiti da je najrecentnije mišljenje bilo u odluci Ustavnog suda BiH u predmetu „Božo Ljubić“,  kojim je Venecijanska komisija rekla da je tadašnji dio Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, koji govori o popunjavanju Doma naroda FBiH, bio u skladu sa evropskim izbornim standardima, a onda „nepristrasni“ Ustavni sud BiH ukine i stavi van snage upravo te odredbe Izbornog zakona BiH i napravi vakuum u izbornom sistemu naše zemlje", navodi Komšić.

Komšić je podsjetio na to da je Venecijanska komisija, tokom nedavnih pregovora oko izmjena Izbornog zakona BiH, rekla da ovo pitanje iz odluke „Božo Ljubić“ treba riješiti Federacija Bosne i Hercegovine, što je u skladu sa mišljenjem Venecijanske komisije koje je artikulisano kroz DF-ov i SDP-ov prijedlog Zakona o izbornim jedinicama i raspodjeli mandata u FBiH.

"Taj prijedlog zakona su tzv. „promicatelji evropskih vrijednosti“, u njima znanoj proceduri zaštite vitalnog nacionalnog interesa skinuli sa zasjedanja Doma naroda FBiH, a danas je jasno i zašto", napomenuo je Komšić.

Komšić je uz to kazao da su isti, izmišljanjem za Evropu nepostojećih termina kao što je „legitimno političko predstavljanje naroda“, ili pak etnički i entitetski orijentisanim sistemom donošenja odluka u zakonodavnim organima vlasti, zapravo poništili kandidatski status i odložili na ko zna koje vrijeme daljnji evropski put Bosne i Hercegovine. Sigurno je da to građani Bosne i Hercegovine nisu zaslužili.