Hotić: Negiranje je nastavak genocida i završna faza ratne strategije agresora

SARAJEVO, (Patria) - Konferenciju “Stop negiranju genocida i holokausta”, organizujemo u znak sjećanja na genocid i ageresiju na BiH, te na holokaust, da podsjetimo da se to ne smije zaboraviti, kako nam se ne bi ponovilo, poručila je Kada Hotić, potpredsjednica Udruženja majki enklava Srebrenice i Žepe.

U Sarajevu je danas počela Četvrta međunarodna konferencija “Stop negiranju genocida i holokausta”, kojoj će, između ostalih, prisustvovati predsjednik Mehanizma za krivične sudove u Hagu Carmel Agius, glavni haški tužilac Serge Brammertz i drugi. 

“Prije svega želimo poslati poruku mladima, da pamte, sjećaju se i bore protiv ovakvog zla kad god osjete da neko pokušava dovesti narode u ovakvu poziciju. Negiranje genocida je možda završna faza ratne strategije agresora, jer ono što su počinili ni danas nisu prihvatili. Dok god ne prihvate i ne osude zločince, nema povjerenja i pomirenja među ljudima”, poručila je Hotić i dodala da “želi biti građanka BiH, bez podjela na torove”.

Kako kaže, prošlost se ne može vratiti, ali moramo održati sjećanje. 

“Istina je istina i ne može se izvrtati. Pune su grobnice posmrtnih ostataka, a zločinci su otišli u Srbiju i Hrvatsku gdje su ih prigrlili kao heroje. To nije civilizacija, nego još jedna agresija na žrtve. Priznavanje zločina i genocida daje satisfakciju žrtvama da ima ljudi i da je život bez torova moguć”, zaključila je Hotić. 

Odgovarajući na pitanje šta bi donošenje zakona o negiranju genocida donio, Hotić navodi da bi u slučaju donošenja zakona bila omogućena borba žrtava. 

“Republika Srpska i Srbija to odbijaju. Kada smo od PIC-a tražili donošenje tog zakona, ruski ambasador je stavio veto. To je sramota. Na taj način nastavlja se genocid. Nestaju nam matični brojevi ubijenih ljudi, jer ih brišu s evidencije postojanja. To je jedna faza uništavanja naroda”, kaže potpredsjednica Udruženja Majke enklaca Srebrenica i Žepa. 

Podsjetila je da je donesen Zakon o nestalim na nivou BiH, ali da se ne provodi. 

“U Zakonu stoji da se sva stratišta mogu obilježiti na bilo kom prostoru BiH. Nama nedozvoljavaju, što znači da se zakon ne poštuje”, zaključila je Hotić. 

Medijima se obratio i Murat Tahirović, predsjednik Udruženje žrtava i svjedoka genocida, koji je kazao da četvrta konferencija ima cilj da se govori o tome kako zaustaviti sve veće i bezobraznije negiranje genocida i antisemitizam. 

“Danas će ovdje govoriti eminentne ličnosti iz te oblasti, ali posebno mi je drago da će ovdje biti studenti iz Sjeverne Makedonije, Srbije, Hrvatske i BiH. Studenti će na licu mjesta moći čuti, od predstavnika Tribunala i EU, kako i na koji način su se donosile presude u prethodnom periodu”, rekao je Tahirović. 

Zakon o zabrani negiranja genocida je možda i najadekvatnije rješenje kada su u pitanju prostori Balkana, jer sve drugo ne daje rezultat. 

“Mislim da je jučer Zlatko Miletić, delegat u Domu naroda BiH u proceduru uputio izmjenu Krivičnog zakona, kojim bi se i ta oblast regulisala i omogućilo kažnjavanja negiranja genocida”, zaključio je Tahirović.

Na kraju je poručio da je potrebna šira podrška kao bi se spriječili novi genocidi.