Uloga Nezavisnog odbora u slučaju kraha mostarskog Aluminija

SARAJEVO, (Patria) - Mostarski Aluminij stao je s radom u prvim minutama 10. jula, nakon što mu je isključena električna energija, zbog dugovanja koja iznose gotovo 400 miliona maraka, od čega se više od polovice odnosi na dug za potrošenu električnu energiju.  

Radnici optužuju upravu kompanije za visoke plaće, dok su zauzvrat uništili Aluminij i ostavili bez posla oko 900 radnika.

Direktor Aluminija Dražen Pandža objavio je u prošlu srijedu da će mostarska tvornica biti ugašena prve minute u subotu, zbog ogromnih dugova, koje više ne može finansirati. Gašanje je prolongirano za ponoć sa utorka na srijedu.

Stotine radnika Aluminija blokirali su u utorak glavne mostarske saobraćajnice, dok su se danas okupili ispred sjedišta HDZ-a BiH u Mostaru, političe partije koju smatraju najodgovornijom za kraj ove kompanije.

Bivši dopremijer Federacije BiH Jerko Ivanović Lijanović izjavio je da će cijenu propasti Aluminija platiti radnici i građani i Federaciji, dok će stvarni krici za kraj kompanije ostati nekažnjeni.

Zakon o privrednim društvima FBiH prepoznaje odgovornost i nadzornih odbora za stanje u dioničkim društvima.

Predsjednik Nadzornog odbora Aluminija Zdenko Klepić nije želio odgovoriti na pitanje novinara kako je moguće da uprava Aluminija spas od Vlade FBiH traži svega nekoliko dana pred gašanje kompanije, te da li je Nadzorni odbor Aluminija za loše poteze u kompaniji trebao znati mnogo ranije.

Aktuelni Nadzorni odbor Aluminija izabran je 11. januara ove godine, na čelu sa Zdenkom Klepićem.  Nadzorni odbor Aluminija čine: u ime državnoga kapitala FBiH dr. sc. Zdenko Klepić, Igor Planinić i Vedran Smiljanić, u ime Vlade RH Ilo Baković, te u ime malih dioničara Željko Damjanović, Željko Filipović i Samir Anić.

Član 256. ovog zakona definiše da su “predsjednik i članovi nadzornog odbora dužni svoje obaveze i odgovornosti izvršavati u skladu sa interesima dioničara i dioničkog društva”.

“Ako predsjednik i član nadzornog odbora postupaju suprotno odredbama člana 258. ovog zakona, dioničko društvo ima pravo na naknadu štete koju je usljed toga pretrpilo”, navodi se u članu 259. pomenutog zakona.

Predsjednik i članovi nadzornog zakona prema ovom  zakonu, snose odgovornost za nastale štete.

“Predsjednik i članovi nadzornog odbora neograničeno solidarno odgovoraju za štete koje prouzrokuju neizvršavanjem ili neurednim izvršavanjem svojih dužnosti”, kaže član 260. ovog zakona. 

Zakonom je predviđena i lista dogovornosti za predsjednika i članove nadzornog odbora.

“Predsjednik i članovi nadzornog odbora su odgovorni za štetu koju je pretrpilo dioničko društvo ako su suprotno odredbama ovog zakona, statuta dioničkog društva i odlukama skupštine: vratili uplate dioničarima; dioničarima isplatili dividendu; vlasnicima obveznica dioničkog društva isplatili kamatu;  upisali, sticali ili otkupljivali dionice; prodavali imovinu društva; vršili plaćanja nakon što je dioničko društvo postalo nesolventno; produžavali rokove vraćanja kredita dioničkom društvu; izdavali dionice na osnovu uvjetnog povećanja osnovnog kapitala”, navodi se u članu 261.

U drugom stavu istog člana navodi se da dioničko društvo može odustati od potraživanja iz stava (1) ovog člana nakon isteka tri godine od dana isticanja zahtjeva za naknadu štete, ako se sa odustajanjem saglasi skupština, a protiv te odluke nije podnesen prigovor dioničara koji posjeduju najmanje 10 posto dionica sa pravom glasa.

Zakon o privrednim društvima predviđa novčane kazne za protuzakonito i nesavjesno djelovanje Nadzornog odbora. Kazne su u rasponu od 50 do 20.000 KM. Protuzakonito i nesavjesno djelovanje nadzornih organa prepoznaje i Krivični zakon BiH.