Javno predavanje o temi 'Bosanska državnost i nacionalni identitet'

(Patria) - Javno predavanje o temi „Bosanska država i nacionalni identitet“ uz razgovor o knjizi „Tragom drevnih Bošnjana“ organizovano je u Centru za kulturu Mostar, u okviru „Mostarskog ljeta“.

Taner Aličehić i Đenan Galešić su autori knjige „Tragom drevnih Bošnjana: Bosanska država i nacionalni identitet(i) kroz historiju“. Aličehić je dvostruki magistar, vanredni profesor na Ekonomskom fakultetu u Lozani. Galešić je diplomirani pravnik, koji samostalno istražuje historiju BiH i Balkana, te uticaj religijskog faktora na formiranje nacija i budućnost Bosne. Autore povezuje i to što su članovi Centra za stratetegijske studije Međunarodnog foruma Bosna.

Trnovit je put do nacionalne države koja će objediniti ljude dobre volje i sljedbenike bosanske ideje kroz shvatanje i prihvatanje izvornog bošnjaštva kao ideologije i nacionalnog identiteta prirodno izgrađenog na osnovi vjerske pluralnosti i obuhvatnosti, prihvatljivog za vjernike, ateiste, agnostike i, najzad, za svako ljudsko biće. A takva bosanska ideja društva je danas prijeko potrebna cijelom svijetu.

Podvala da je Bosna i srpska, i hrvatska, i muslimanska primjer je antibosanske politike. Bosna nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego bosanska. Bosna je nacionalni prostor bosanskog naroda koji je kroz historiju kao i svaki drugi narod mijenjao ime od Bošnjana, Bošnjaka do Bosanaca, ali je uvijek gajio slobodu vjerskog izbora za razliku od npr srpske ideologije koja je ostala zarobljena u mržnji kroz ideju « jedna vjera, jedan narod, jedna država ». Zato i danas Bošnjaci treba da njeguju vjersku pluralnost i mogu biti katolici, budisti, Jevreji, pravoslavci, muslimani, agnostici, ateisti ili bilo šta drugo – ističu autori.

Kako kažu, ovaj tekst je nastao iz potrebe da razotkriju nametnute zablude koje su stanovnici Bosne (i Hercegovine) naivno ili dobronamjerno prihvatili kako kroz obrazovni sistem tako i kroz sistemsko uništavanje i negiranje bosanskog narodnog identiteta i države.

"Povratak svijesti o  pripadanju bosanskom narodu iziskuje razotkrivanje brojnih mitova koji  su rezultat antibosanskog djelovanja nacionalizma u posljednjih stotinu pedeset godina, ponajprije srpskog, zatim hrvatskog, a u novije vrijeme i bošnjačkog. Ove ideologije su izgrađene na potpuno suprotnim temeljima u odnosu na one na kojima je Bosna oblikovana tokom svoje duge historije.

Bosanski narod je volio Titovu Jugoslaviju, prepoznao je bosanske vrijednosti u jugoslavenstvu. Prihvatio je partizanski pokret kao svoj kad je protjeran iz Srbije i izborio obnovu bosanske državnosti kroz ZAVNOBIH. Ključna spoznaja je da su i Bosna i bosansko stanovništvo opstali kao jedinstven narod i država kojeg su oblikovali kako velika carstva tako i nacionalni pokreti iz novijeg doba“, navode autori.

„Mnogi su primjeri narušavanja bosanske državnosti kroz krivotvorenje njene historije, okupiranje njene teritorije, osporavanje bosanskog nacionalnog identiteta, odnosno Bošnjaka kao državotvornog naroda. I danas je na značajnom području bosanskohercegovačke države prisutna politička strategija zatiranja i negiranja bosanstva. Stvarnost je da su državne granice Bosne, koje su velikim dijelom i vjekovne, odbranjene. Bez obzira na zločine i progone, bosanski opredijeljeni stanovnici su prisutni u svim dijelovima države“ – kaže jedan od autora Taner Aličehić.
Niko nema pravo zabraniti bilo kojem stanovniku Bosne da bude Bošnjak, Bosanac. Svijest o pogrešnom poimanju Bošnjaka kao vjerske skupine, što oni svakako nisu sa historijske tačke gledišta, počinje svuda da se primjećuje. Još treba da se doda se je poimanje Bošnjana, Bošnjaka ili Bosanca, jedno te isto sa historijske tačke gledišta.