Piše: A. Aljović
U vremenu kada Evropska unija pokušava konsolidirati vlastite redove, opterećena Brexitom ali i drugim problemima, poput protesta u Francuskoj ili povlačenjem u penziju njemačke kancelarke Angele Merkel, Milorad Dodik u Bosni i Hercegovini koristi takav vakuum prostor i pokušava srušiti državne institucije, što bi moglo zemlju uvesti u duboku krizu, ali destabilizirati i cijeli region koji je u opasnosti od eskalacije sukoba u BiH.
„Vjerujem da će se stvoriti eksterni politički uslovi za raspad BiH. I vjerujem da taj raspad treba da bude miran. Za sve je najbolje da sarađujemo i živimo u miru bez krutih granica, da imamo kompatibilan ekonomski sistem, a da smo politički suvereni u donošenju svih važnih odluka. Da li će to biti 2035. ili ranije, potpuno je nebitno". Ovaj stav Dodik ponavlja često u posljednjih nekoliko godina. Za takvu politiku predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) ima podršku Srbije, ali i nekih svjetskih sila poput Rusije, dok odnedavno uz Dodika vrlo često staju i Kina ili Francuska, poput posljednje sjednice Vijeća za implementaciju mira u BiH (PIC) kada su te zemlje, uz Italiju, odbile prijedlog Velike Britanije koja je tražila da Međunarodna zajednica vrlo jasno kaže da je Dodik prešao crvenu liniju i da ugrožava mir.
Unutrašnju političku podršku Dodik crpi kod predsjednika Hrvatske demokratske zajednice Dragana Čovića.
Posljednje tenzije u BiH zaoštrene su nakon SDA-ove deklaracija u kojoj je predsjednik te političke partije Bakir Izetbegović zatražio “afirmaciji bosanskog identiteta kao zajedničkog identiteta svih građana BiH”, „uz poštivanje etničkog identiteta sva tri naroda“ što je Dodik preveo kao “rezolucijom muslimanskog naroda u BiH koja poziva na sukobe”. „Pravo na samoopredjeljenje je naš odgovor na pokušaj ukidanja RS-a“, rekao je Dodik, dok je SNSD na sjednici Glavnog odbora u srijedu zatražio „da se pokrene inicijativa da se Republika Srpska i Federacija BiH vrate u ustavne okvire“ i ukinu neke od državnih zakona i institucija.
Analitičari, poput Srđana Puhala iz Banja Luke, koji je govorio za Al Jazeeru, skreću pažnju da nije jasno zašto SDA zagovara “afirmaciji bosanskog identiteta“ kada novo državno uređenje nije moguće provesti bez parlamentarne saglasnosti sva tri naroda u BiH, ili zašto Dodik govori o pokušaju ukidanja RS "kada to nije moguće uradito bez parlamentarne saglasnosti sva tri naroda u BiH", dok politički analitičar Muharem Cero ocjenjuje da Dodikovo insistiranje da se srpski političari povuku iz državnih institucija i njegovo zazivanje da za pregovarači sto sjednu Republika Srpska i Federacija BiH otkriva njegovu namjeru da trenutnu političku krizu pokušava iskoristiti na način da razvlasti državne institucije i svu snagu prebaci na entitete, što bi bio „koraka pred konfederalizaciju Bosne i Hercegovine, odnosno stvaranje pravnih pretpostavki da Republika Srpska, entitet u BiH, dobije i pravo na odcjepljenje od Bosne i Hercegovine, što u ovom trenutku nema.“
„Bosna i Hercegovina se našla u vrlo visokom stepenu opasnosti“, smatraju komentatori, dok smjenu potpredsjednika Narodne skupštine Republike Srpske Senada Bratića neke od njih podsjeća na devedesete godine uoči početka krvave agresije na zemlju. Stoga, aktivisti već neko vrijeme pozivaju građanske i lijeve političke partije da se političkim sredstvima suprotstave etno-nacionalnim strankama, kako bi se izbjegli novi sukobi.
Ambasada SAD oglasila se kasno u srijedu porukom navodeći da je teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine garantovan Dejtonskim mirovnim sporazumom. Kritikovali su retoriku političara u BiH, navodeći da "svaka promjena unutrašnje organizacije zemlje mora se usvojiti u skladu s postupcima utvrđenim u Ustavu, za što je potrebna široka podrška unutar političkog spektra BiH, uključujući sve konstitutivne narode". Stav SAD je ostao nepromijenjen: "Niti Dayton, niti Ustav BiH ne nude entitetima pravo na odcjepljenje. Postojanje svakog entiteta je u potpunosti u zavisnosti od postojanja BiH".