(Patria) - Sarajevski Općinski sud uputio je na postupanje Kantonalnom sudu Sarajevo predmet protiv bivšeg glavnog tužioca Tužilaštva BiH Gorana Salihovića, koji je optužen za zloupotrebu položaja ili ovlaštenja.
Kako su za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) kratko rekli u Općinskom sudu, kojem je Salihovićev spis upućen još u februaru 2019. godine, a potom i vraćen kada se isti sud “oglasio stvarno nenadležnim za odlučivanje po optužnici Tužilaštva BiH”, predmet je upućen na višu instancu zbog zaprijećene kazne.
Iako je optužnica protiv Salihovića podignuta još u novembru 2018. godine, sudski postupak protiv bivšeg glavnog tužioca Državnog tužilaštva još uvijek nije počeo.
“Kantonalni sud u Sarajevu zaprimio je predmet protiv Gorana Salihovića na postupanje po nadležnosti i u istom nije počelo suđenje, odnosno nije zakazan glavni pretres”, kazali su BIRN-u BiH u Kantonalnom sudu.
Salihović je krajem januara 2019. negirao krivicu u Sudu BiH, a ubrzo je, početkom februara 2019., taj sud donio rješenje kojim se postupak protiv njega prenosi na sarajevski Općinski sud, zbog osiguranja “nepristrasnog i pravičnog suđenja”.
Općinski sud je kasnije, kada je suđenje trebalo početi, opozvao ročište i donio rješenje kojim se oglašava stvarno nenadležnim za odlučivanje po optužnici Tužilaštva te je spis dostavljen Sudu BiH na odluku o prijenosu vođenja krivičnog postupka nadležnom sudu.
Državni sud je ubrzo, po zaprimanju tog rješenja, predmet vratio Općinskom sudu, uz obrazloženje kako je “Sud BiH ranije odlučio o pitanju svoje nadležnosti, te nije bilo potrebe spis predmeta ponovno dostavljati ovom sudu”, da bi sada spis završio u Kantonalnom sudu.
Salihovićev branilac Rifat Konjić je ranije u nekoliko navrata isticao da Općinski sud ne može suditi za djelo iz optužnice, jer se tu vode postupci za djela za koja je propisana kazna do deset godina zatvora te da postupak ne može voditi sudija pojedinac kada je predviđeno da sudi vijeće od troje sudija.
Optužnica tereti Salihovića da je pribavio imovinsku korist u iznosu većem od 50.000 konvertibilnih maraka (KM), odnosno da je, kao glavni tužilac Tužilaštva BiH, u periodu od februara 2013. do septembra 2016. godine postupao suprotno Odluci o uslovima i načinu korištenja sredstava za reprezentaciju i poklone, čime je prekoračio limit potrošnje u zemlji i inostranstvu na mjesečnom nivou.
Salihović je disciplinskim postupkom skinut s pozicije glavnog tužioca i ostao je da radi kao tužilac Tužilaštva BiH.