Vrh u Ateni: Druga strana ekonomskog partnerstva

Piše: Pnina Shuker/IFIMES 

Prošli četvrtak u Ateni je bio sazvan vrh, na kojem su sudjelovali izraelski premijer Benjamin Netanyahu, predsjednik Cipra Nicos Anastasiades i grčki premijer Kyriakos Mitsotakis. U okviru vrha, sedmoga od 2016.godine, bio je potpisan sporazum o izgradnji plinovoda »Eastmed«, koji je namijenjen transportu plina iz polja Leviathan u Izraelu i Afroditskog polja na Cipru, u Evropu preko Grčke do Italije.

Sporazum podržavaju SAD, jer smanjuje utjecaj Rusije na Bliskom istoku i diversificira energetske izvore EU i tako ublažava njenu energetsku zavisnost od Rusije. SAD mogu tako iskoristiti bolje odnose sa dva tradicionalna ruska partnera - Ciprom i Grčkom. Na posljednjem vrhu triju država sudjelovali su visoki američki zvaničnici, npr.  državni sekretar Mike Pompeo, dok je juna prošle godine Odbor za vanjske poslova američkog senata odobrio osnivanje »Bliskoistočnog energetskoga centra« za usklađivanje energetskih operacija između SAD, Izraela, Grčke i Cipra. Pored toga je, približno prije tri tjedna, u američkom kongresu donesen prijedlog zakona, koji navodi, da će američki embargo Cipru biti ukinut, a Cipru i Grčkoj biće osigurana sigurnosna pomoć.

Zbog geografskih razloga bilo je predloženo, da Turska bude tranzitna država, ipak njeni odnosi sa Izraelom toga ne omogućavaju. U prošlosti se raspravljalo o prijedlogu uspostavljanja izraelskog--turskog plinovoda, koji bi bio jedan od ključnih faktora prilikom potpisivanja sporazuma o normalizaciji odnosa između država 2016.godine. Sporazum nije uspio, ne samo zbog napetosti između Ankare i Jeruzalema, nego i zbog visoke cijene izraelskoga plina i mogućnosti, da bi plinovod prolazio kroz ekonomske vode Cipra.

Zbog pogoršanih odnosa između Turske i Cipra u posljednjih nekoliko godina, partnerstvo između Izraela, Cipra i Grčke je rascvjetalo. Januara 2019.godine je Egipat osnovao »Forum o plinu na Bliskom istoku«, koji uključuje Grčku, Italiju, Izrael, Cipar, Jordan i Palestinsku samoupravu. Usprkos tome, da je Turska odbila sudjelovanje na forumu zbog pogoršanja donosa sa Egiptom, Ankara osnivanje doživljava kao prijetnju i zbog toga djeluje protiv njega. Tako je Turska krajem  novembra 2019.godine potpisala sporazum o razgraničenju morske granice sa Libijom i povećala prisutnost svojih vojnih bespilotnih letjelica nad plinskim poljima na istoku Mediterana. 

Turska regionalna izolacija će vjerojatno ojačati partnerstvo Turske sa Rusijom i na području plina. Nedavno je bila okončana izgradnja plinovoda »Turski tok«, koji se rasteže od Rusije do Turske i namijenjen je dobavi plina u države južne i istočne Evrope. Zato je moguće, da »Eastmed«, koji je ugrozio Rusiju i mogao bi čak prepoloviti udio njene plinske marže, nepoželjan i za Moskvu. Rusija ulaže u istraživanja zemaljskog plina i uz obale Sirije i Libanona i ako ga pronađe biće najvjerojatniji partner Turske s obzirom na njen geografski položaj i zbog poboljšanja odnosa između država.  

Ekonomska održivost  plinovoda »Eastmed« je sumnjiva. Sa inženjerskog vidika je to skup i vrlo kompleksan projekt, koji nosi i sigurnosne rizike. Zbog toga će mnoge kompanije biti suzdržane od ulaganja, a još uvijek nije jasno u kojoj mjeri će ga podržati EU. I kada bude završen nema nikakve garancije, da će moći konkurirati niskim ruskim cijenama plina. 

Ali druga strana energetskog i ekonomskog partnerstva, savezništvo između Izraela, Grčke i Cipra, poboljšava ravnotežu moći u regiji u korist Izraela. Turska je sada glavni sigurnosni izazov za Cipar, Grčku i Egipat, prošlog novembra su te tri  države izvele zajedničku vojnu vježbu. Izrael ima očitan interes, da bi to partnerstvo postalo snažnije, jer bi tako mogao suzbiti buduću agresiju Turske na njega po izreci »neprijatelj mog neprijatelja je moj prijatelj«.