Cero za NAP: Lajčakov dolazak značio bi sukob interesa Evrope i SAD, a cijenu bi mogla platiti BiH

SARAJEVO, (Patria) - Evropski i regionalni mediji danas su prenijeli vijest koju je objavio EURAKTIV.com, a u kojoj se navodi da će bivši visoki predstavnik u BiH Miroslav Lajčak biti prvi specijalni predstavnik Evropske unije za Zapadni Balkan. 

U izjavi za agenciju Patria politički analitičar Muharem Cero kaže da ga ne iznenađuje najava da bi Miroslav Lajčak mogao biti prvi specijalni predstavnik EU za Zapadni Balkan. 

“Nije nikakva tajna da je to samo Lajčakov rezervni plan za dolazak na poziciju u Evropskoj komisiji. On je bio prisutan u priči oko raspodjele funkcija u Komisiji i preferirao je na poziciju visoke predstavnice EU za vanjske poslove i sigurnost Federice Mogherini”, smatra Cero

Cero dodaje da je mnogo interesantnija činjenica da se ko zna koji put na Zapadnom Balkanu pravi neki evropski kontrapunkt Sjedinjenim Američkim Državama, koje su imenovale Matthewa Palmera za specijalnog predstavnika državnog sekretara Mikea Pompea za Zapadni Balkan, a  Richarda Grenella je predsjednik SAD Donald Trump imenovao za specijalnog predstavnika za dijalog Beograda i Prištine.

“Ne mogu se oteti sjećanju na nedovršeni Lajčakov mandat visokog protivnika u BiH iz domena mog interesovanja, a to je da je upravo Lajčak poduzeo robusnu inicijativu rješavanja famoznog pitanja državne imovine. Tri mjeseca prije presude Ustavnog suda u predmetu rješavanja države imovine, koja je trebala da preduprijedi neka rješenja nepovoljna po BiH, pokrenuta je akcija koja je efektirala prvo prudskim, a potom banjalućkim i sarajevskim sporazumom. Lajčak je preferirao teritorijalni model i stvarao pretpostavke za etnoteritorijalno ustavno uređenje BiH, gdje je udovoljavao etničkoj slici nastaloj postagresorskim djelovanjem. Na sreću, presuda Ustavnog suda je to osujetila, a netom poslije je Lajčak otišao sa pozicije visokog predstavnika”, ističe Cero.

Sa istim mandatom, navodi Cero, došao je i Lajčakov nasljednik Valentin Inzko. 

Cero napominje da je Lajčakov model rješavanja državne imovine osuđen presudom Ustavnog suda, a da se tadašnji mentori Lajčaka i danas nalaze u evropskim strukturama. 

“Također, ne mogu zaboraviti i činjenicu da je upravo Lajčak jedan model državne zajednice - Srbije i Crne Gore okončao načinom razdvajanja i stvaranja nezavisne države Crne Gore. Zašto ovo spominjem, upravo zato što i potonji događaji, poput jučerašnjeg obilježavanja neustavnog praznika u RS, vraćaju model državne zajednice. To više nisu samo verbalna djelovanja RS i Srbije nego i praktično djelovanje. Krivotvorenje ustavnog karaktera Dejtonskog sporazuma i prihvatanje famoznih kvalifikacija etničkih reprezentacija u formiranju Vijeća ministara, svođenje Vijeća ministara na model zajedničkih institucija i niz drugih ustavnih krivotvorina, upućuje da se na scenu s Miloradom Dodikom i dolaskom Zorana Tegeltije, vraća pokušaj modela državne zajednice BiH”, poručuje ovaj političi analitičar.

Kako kaže, jako se pribojava da u konstalaciji u kojoj bi Lajčak bio prisutan u “traganju za rješenjem” bh. krize, on bio u traganju za konsocijativnim, etničkom riješenju na etnokonfederacionim krilima. 

“A i činjenica da je dolazak na ovu poziciju Lajčak najavio u Bukureštu na sastanku s Draganom Čovićem i Dodikom me također brine. Multipliciranje međunarodnog prisustva u formi specijalnih predstavnika slabi poziciju OHR-a, Delegacije EU pa i Vijeća za provedbu mira. Bosna i Hercegovina tako će postati poligon nadmetanja tri moćne strukture - američke kroz Palmera, nepoznanica nove strukture Evropke komisije i Lajčaka i poodavno inviladizirane moći OHR-a i Valentina Inzka. U tom nekom vidnom ili manje vidnom geopolitičkom interesu Brisel - Vašington - OHR može se desiti da institucije BiH budu samo posmatrač i provodilac političke želje jačeg u međunarodnom sukobu”, poručuje Cero.

Cero zaključujeda “još nije poznato hoće li u paketu s Lajčakom doći i jedna cijela struktura diplomata koji su u vremenu njegovog obnašanja funkcije visokog predstavnika jako participirali u zazuzimanju stavova po konsocijativnom modelu. “Za one koji su malo bolje pratili pitam se hoće li doći i mađarski diplomata Jószef Pandur”