SARAJEVO, (Patria) - Poslanici u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Saša Magazinović, Damir Arnaut i Jasmin Emrić preuzeli su ulogu predlagača za Prijedlog zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama Bosne i Hercegovine, te se na taj način ovo zakonsko rješenje našlo u redovnoj parlamentarnoj proceduri.
Radi se o zakonu koji su krajem prethodnog mandata poslanici Parlamenta BiH izradili uz pomoć Transparency international BiH, OSCE i Delegacije EU.
Jasmin Emrić kazao je da više od dvije godine traje proces oko usvajanja ovog značajnog zakona.
„Kao jedan od predlagača ovog Zakona moram reći da istim značajno unapređuje sukob interesa. Novim tekstom je predviđeno da za člana komisije ne može biti imenovano lice koji je nosico političke funkcije. Potpuno je depolitizirano, jer član ne može biti član partije niti je smio biti u posljednjih pet godina“, kazao je Emrić dodajući da je ovaj zakon uz malo političke volje mogao biti usvojen i u prošlom sazivu PSBiH.
Zakonom je predviđeno proširenje kruga lica na koje se zakon odnosi kako bi svi nosioci javnih funkcija imali jednak tretman, te uvođenje preciznih pravila koja ograničavaju vršenje više funkcija, te jasnih pravila u obavljanju funkcija, angažmana i poslovanja nosilaca javnih funkcija i nakon prestanka funkcije.
Objedinjavanje i usklađivanje propisa o izvještajima o imovini i sukoba interesa, jasno definiranje nadležnosti u pogledu prikupljanja, objavljivanja i kontrole od strane Komisije koja provodi zakon, uvođenje dostupnosti i obaveze podnošenja imovinskih kartona na godišnjoj osnovi, kao i uspostavljanje sistema provjere tačnosti podataka u izvještajima i objavljivanje registra nosilaca funkcija i njihove imovine, proširenje spektra i vrsta sankcija i uvođenje novih mehanizama, kao što su poništenje djela nastalog u situaciji sukoba interesa, neke su od važnih izmjena predviđenih ovim zakonom.
Nikola Lovrinović (HDZ) kazao je da mu je žao što nije ovaj zakon došao od Vijeća ministara, te da predloženi ima mnogo manjkavosti koje se ne mogu ispraviti niti u amandmanskoj fazi. Interesantna je ovakva rasprava Lovrinovića. Lovrinović je predložio zaključak da Vijeće ministara BiH dodtavi Prijedlog Zakona o sukobu interesa i da pri izradi uzme današnji prijedlog.
"Predlažem da se ne izjašnjavamo o ovom prijedlogu kako bi bio uvezan s drugim zakonima", kazao je Lovrinović.
Saša Magazinović je kazao da se ne može dati prijedlog da se ne glasa o priejdlogu zakona.
"Mi smo već obavezivali Vijeće ministara i čekali. Moguće je da je problem ko je predlagač. Puno je ovdje sujete pa prolaze zakone koji potpišu veći broj klubova. Ovo nije zakon samo tri predlagača", kazao je Magazinović.
Alma Čolo (SDA) je kazala da je moda da danas se predlažu zakoni, da se postavljaju na stotine pitanja, pa se traži ko je koliko zaradio, koliko je kome plaćeno na ime telefonskih računa.
"Ovo je samo digresija za one zastupnike koji predlažu zakone a tiču se krivičnog prava, sukoba interesa...Ja sam pravila paralelu s Hrvatskom. Oni su u EU i ne mislim da mi trebamo imati strožiji zakon. Hrvatski zakon je blaži. Finansijski izvještaj ne moraju podnositi svake godine, a mi moramo dva puta godišnje", kaže Čolo.
Dodala je da su Hrvati brisali sankcije za zastupnike.
"Zašto bismo mi nametali te sankcije", kazala je Čolo.
Podsjećamo naprimjer Komisija za odlučivanje o sukobu interesa u institucijama BiH još u februaru 2018. godine trebala se izjasniti o prijavi protiv tadašnjeg člana Predsjedništva BiH Dragana Čovića (HDZ), ali do izjašnjavanja nikada nije došlo zbog nedostatka kvoruma.
Prijava protiv Čovića podnesena je zbog sukoba interesa jer je Hrvatski narodni sabor (HNS), političko nevladino udruženje kojim rukovodi, primao budžetski novac. Dokumenti do kojih je prošle godine došao Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) pokazuju da je za organizovanje 25. godišnjice osnivanja Hrvatskog vijeća obrane (HVO) 2017. godine HNS dobio ukupno 16.750 KM iz budžeta: Zapadnohercegovačkog, Kantona 10 i Posavskog kantona. Novac je isplaćen iz budžetskih rezervi kantona, namijenjenih za hitne i nepredviđene situacije poput poplava, zemljotresa ili požara.
Zakon o sukobu interesa u institucijama BiH zabranjuje izabranim zvaničnicima da vrše odgovorne funkcije u nevladinim organizacijama ukoliko se one finansiraju iz budžeta u iznosima većim od 10.000 KM godišnje.