A. Čorbo-Zećo
Zvaničnici DF-a su tokom dana predložili izmjene Izbornog zakona kojim su zatražili da se izbriše nacionalna odrednica prilikom izbora članova Predsjedništva BiH, da se Dom naroda popunjava po popisu iz 1991. te da se u biti primijeni građanski sistem većine po načelu jedan birač jedan glas. Čolak ističe kako je Ustavni sud BiH, u presudama po apelaciji Bože Ljubića potvrdio kako se mora osigurati jednakopravnost triju naroda prilikom izbora političkih predstavnika.
"Ustavno načelo o kolektivnoj jednakosti zabranjuje bilo kakvu dominaciju u strukturama vlasti, zabranjuje bilo kakvu privilegiju bilo kojeg naroda", kaže Čolak, prenosi HINA.
Ovaj HDZ-ov visoki kadar ističe da je priejdlog DF-a građanski i da predstavlja dominaciju brojnijeg naroda.
Zaboravio je pojasniti kako da je HDZ-ov prijedlog u suprotnosti sa EU, a u skladu sa Južnoafričkom Republikom za vrijeme aperteheida.
"Europski standard jedan čovjek jedan glas vrijedi u složenim zajednicama samo na lokalnoj razini i donjem domu Parlamenta. Na višim razinama, posebno onima gdje postoje dvodomni parlamenti samo u donjem domu primjenjuje se načelo jedan čovjek jedan glas", pojasnio je Čolak.
Pri tome je naveo primjere višenacionalnih zajednica poput Belgije ili Švicarske.
Zaboravio je Čolak da je Hrvatska od izbora u BiH 7. oktobra poduzela pravu diplomatsku ofanzivu unutar EU kako bi pokušala ubijediti članice EU da rezultati oktobarskh izbora idu na štetu Hrvata, te da izbor Željka Komšića u Predsjedništvo BiH nije legitiman izbor, ali su na kraju doživjeli poraz u Briselu. To je nakon sastanka 2018. indirektno priznala i ministrica vanjskih poslova Hrvatske Marija Pejčinović Burić. Ona je novinarima kazala kako su ministri zauzeli stav da je evropski put važan, da je sve više onih „koji razumiju zabrinutost Hrvatske“, te da će se i dalje govoriti o BiH u EU.
Međutim, raspoloženje među državama članicama EU nije onakvo kakvo su očekivali u Hrvatskoj. Hrvatska se zalaže za konstitutivno uređenje BiH u kojem bi tri naroda bila nosioci vlasti, dok se zemlje EU zalažu za građansko uređenje u kojem bi građanin bio na prvom mjestu.
“Naravno da nakon više od 20 godina Evropa ide drugim smjerom. Ide se prema građanskom principu. To je onaj dio problema gdje su države na različitim pozicijama. Dakle, ide li se gledati na BiH kroz važeći Ustav i odredbe koje je donio Daytonski mirovni sporazum, dakle konstituivnost naroda i zastupljenost svih ostalih građana na način kako je to propisano ili da se ide na put koji definira evropska pravna stečevina, a to je da države trebaju biti uređene na moderan način, prema modelu, kada su izbori u pitanju, jedan čovjek - jedan glas. Dakle, tu je stvar pristupa kako gledati na BiH”, istakla je Pejčinović Burić.
Konstitutivnost je nešto što odavno ne postoji u EU, i to je, za dobrobit svih građana ove zemlje, potrebno što prije shvatiti. Vrijeme je da to shvati i HDZ.