Naučnici u potrazi za novim sortama riže jer klimatske promjene prijete usjevima

SARAJEVO, (Patria) - Riža je jedna od najvažnijih žitarica na svijetu i čini važan dio ljudske prehrane. Proizvodnji riže u Evropi, koja trenutačno čini dvije trećine riže koja se konzumira na kontinentu, prijete učinci klimatskih promjena, dok je većina sorti ozbiljno oštećena salinizacijom i džinovskim puževima.
 
Riža (Oryza sativa) jedna je od najosjetljivijih kultura na sol, a riječne delte, gdje se riža uzgaja u Evropi, postaju slanije zbog porasta temperature, porasta razine mora i nedostatka vode, navodi se u saopćenju programa Horizon 2020. 
 
Istraživači iz EU, Argentine i Kine razvijaju rižu otpornu na sol kako bi zaštitili ovaj važni usjev ne samo od utjecaja klimatskih promjena, već i od štetočina - jabučnog puža. 
 
Jabučni puž predstavlja jednog od najgorih štetočina usjeva novijeg vremena. Računa se da ovi puževi trenutno uzrokuju štetu na rižinim poljima širom svijeta koja je jednaka gubitku od desetak milijardi eura svake godine.
 
Godinama su usvajene mjere za borbu protiv jabučnog puža u zaustavljanju širenja, ali u jesen 2013. Vlada Katalonije istražila je novu strategiju uz dogovor s EU. Katalonska vlada potom je polja poplavila morskom vodom. Ovo se pokazalo kao jedna od rijetkih strategija koja je uspjela suzbiti prisustvo puža, koji ne podnosi visoku razinu saliniteta, ali je zaostala slanost uzrokovala gubitak produktivnosti od oko 30 posto u nekim poljima.
 
Projekt NEURICE finansira Horizon 2020, najveći evropski istraživački i inovacijski program, s 4.608.000 eura, kako bi okupio stručnjake iz različitih područja kao što su biotehnologija, poljoprivreda i razvoj poljoprivrede, te sistemi praćenja saliniteta koji bi pokušali riješiti ovaj izazov putem međunarodnog kolaborativnog istraživanja.
 
Naučnicii koriste tradicionalne metode uzgoja, prelazeći evropske s azijskim linijama riže. U Aziji postoje neke tropske sorte riže koje su visoko tolerantne na slanost, ali koje se ne mogu uzgajati u mediteranskoj klimi. Nedavno je otkriveno da je tolerancija na salinitet ovih tropskih azijskih sorti prisutna zbog kromosomskog segmenta nazvanog Saltol. Da bi se ova značajka ugradila u komercijalne evropske sorte, koriste se tradicionalne, ne-transgene tehnike poboljšanja. Konačna biljka uglavnom je evropska, ali sadrži mali dio genoma Aziatske sorte otporne na sol.
 
Rezultati projekta bili su bolji od očekivanih. 
 
“Još smo vidjeli da se većina sorti dobivenih u projektu NEURICE ponaša bolje u odnosu na izvorne lokalne sorte u uvjetima slanosti. No iznenađujuće je da se neke sorte ponašaju bolje i od lokalnih na zasoljenim poljima, iako moramo pričekati rezultate ove druge godine da bismo potvrdili ovaj uočeni trend", kaže koordinator projekta i profesor biljne fiziologije na Universidadu d e Barcelona (UB) Salvador Nogués.

*

Riža ( Oryza sativa ) jedna je od najosjetljivijih kultura na sol, a riječne delte, gdje se riža uzgaja u Europi, postaju slanije zbog porasta temperature, porasta razine mora i nedostatka vode. Istraživači iz EU, Argentine i Kine razvijaju rižu otpornu na sol kako bi zaštitili ovaj važni usjev ne samo od utjecaja klimatskih promjena, već i od štetnika puža jabuka. Jabučni puž predstavlja jedan od najgorih štetočina usjeva novijeg vremena. Računa se da puževi trenutno uzrokuju štetu na rižinim poljima širom svijeta koja je jednaka gubitku od desetaka milijardi eura svake godine.

Godinama su usvojene mjere za borbu protiv puževa jabuke i zaustavljanje njezinog širenja, ali u jesen 2013. autonomna vlada Katalonije istražila je novu strategiju uz dogovor Europske unije: poplava polja morskom vodom. Ovo se pokazalo kao jedna od rijetkih strategija koja je uspjela suzbiti prisustvo puža, koja ne podnosi visoku razinu saliniteta, ali je zaostala slanost uzrokovala gubitak produktivnosti od oko 30% u nekim poljima.

Projekt NEURICE financira Horizon 2020, najveći europski istraživački i inovacijski program, s 4.608.000 eura, kako bi okupio stručnjake iz različitih područja kao što su biotehnologija, poljoprivreda i razvoj poljoprivrede, te sustavi praćenja saliniteta koji bi pokušali riješiti ovaj izazov putem međunarodnog kolaborativnog istraživanja.

Znanstvenici koriste tradicionalne metode uzgoja, prelazeći europske s azijskim linijama riže. U Aziji postoje neke tropske sorte riže koje su visoko tolerantne na slanost, ali koje se ne mogu uzgajati u mediteranskoj klimi. Nedavno je otkriveno da je tolerancija na salinitet ovih tropskih azijskih sorti prisutna zbog kromosomskog segmenta nazvanog Saltol. Da bi se ova značajka ugradila u komercijalne europske sorte, koriste se tradicionalne, ne-transgene tehnike poboljšanja. Konačna biljka uglavnom je europska, ali sadrži mali dio genoma Aziatske soli otporne na sol.

Rezultati projekta bili su bolji od očekivanih. „Još smo vidjeli da se većina sorti dobivenih u projektu NEURICE ponaša bolje u odnosu na izvorne lokalne sorte u uvjetima slanosti. No iznenađujuće je da se neke sorte ponašaju bolje i od lokalnih na zasoljenim poljima, iako moramo pričekati rezultate ove druge godine da bismo potvrdili ovaj uočeni trend ", kaže koordinator projekta i profesor biljne fiziologije na Universidadu d e Barcelona (UB), Salvador Nogués.

* Obzor 2020. najveći je multinacionalni program posvećen istraživanju i inovacijama i 'Otvoren je za svijet'. To znači da se istraživači, sveučilišta, istraživačke organizacije ili tvrtke iz cijelog svijeta mogu prijaviti za sudjelovanje u aktivnostima Radnog programa koje se provode uglavnom putem natječaja. Program rada za 2018.- 2020. Predstavlja veliko ulaganje od 30 milijardi eura, s više od 600 poziva za dostavu prijedloga projekata, uključujući popis 30 međunarodnih vodećih inicijativa u područjima od obostrane koristi.