Arapović: Dodikov zahtjev nije briga za bh. privredu, nego pokušaj udara na Centralnu banku

Piše: Adis Arapović

Tražit ću da se ukine negativna stopa obaveznih rezervi, da se ona smanji za pola, dakle da ona bude 5 posto. Time bi se preko Centralne banke oslobodilo dvije i po milijarde konvertibilnih maraka likvidnih sredstava, što će utjecati na likvidnost banaka i mogućnost da prate kretanja u privredi", rekao je član Predsjedništva BiH Milorad Dodik u Banjaluci 16.03. ujutro.

Istog dana popodne Predsjedništvo BiH je donijelo zaključak br. 13 koji glasi „Predsjedništvo BiH i druge nadležne institucije će razmotiriti mogućnost upotrebe rezervnih sredstava Centralne banke BiH u svrhu amortizovanja efekata ove krize.“

Svaka državna intervencija u monetarni sistem uvijek je rizična, a kada se to radi u nedovršenim državama poput Bosne i Hercegovine, takva intervencija je vrlo opasna. Dodikov, po ko zna koji put, ponovljeni zahtjev da se raspakuju rezerve Centralne banke, više je proračunati i opasni lov u mutnom nego briga za privredu.

Zašto? Obavezna stopa rezervi Centralne banke, kojom se osiguravaju depoziti građana i kompanija u bankama smanjena je na 10 posto zbog posljedica finansijske krize od prije 10 godina, kako bi banke bile motivirane, kroz jefitnije kredite, plasirati novac u privredu. Međutim, umanjenje stope obaveznih rezervi nije bilo učinkovito pa su banke, radi vlastitog interesa, nastavile držati zanačajno više rezervi od propisane stope.

Na dan 16.03.2020. iznos sredstava obaveznih rezervi u Centralnoj banci je 5,5 milijardi KM(!), dok je iznos obaveznih rezervi iznad propisane stope 2,8 milijardi KM!!! To je duplo više od potrebnog, što znači da komercijalne banke imaju enormni višak novca kojeg ne plasiraju ni u privredu, ni stanovništvu, ni vladama. Zašto se to pitanje nije otvorilo na vanrednim sjednicama?

Dakle, nije potrebno bankama smanjivati obaveznu stopu rezervi. To neće imati nikakav efekat na pomoć privredi, jer banke već imaju višak novca. Šta je onda cilj smanjenja ove stope na 5% po prijedlogu Milorada Dodika?

U vanrednim okolnostima, pod plaštom borbe protiv virusa, ustvari se ponavlja politički udar na Centralnu banku, stabilnu valutu i uspješan monetarni sistem koji dokazuju da Bosna i Hercegovina kao država može uspjeti. Destabalizacija valute je uvijek najbolji put za anarhiju i disoluciju države.
Da rezimiramo: na sav višak rezervi koji banke drže, Centralna banka plaća negativne kamatne stope (krajem 2019. ta stopa je iznosila -0,5%).

Dakle, držanje ovih višaka kod Centralne banke predstavlja gubitak novca bankama. Ipak banke to, radi umanjenja rizika, rade uprkos mogućnosti da ta sredstva plasiraju u privredu i građanima BiH. Predložena Dodikova mjera potpuno je suprotna izrečenoj namjeri, a to je da banke plasiraju sredstva stanovništvu i privredi sada kada im je to najpotrebnije i povećaju likvidnost u ekonomskom sistemu. Mjera bi samo umanjila gubitak bankama i podstakla ih da drže dodatne rezerve, jer ih oslobađa troška kada ne plasiraju sredstva kroz kredite. A privreda bi dobila još manje. Umjesto da se nađe način da se postojeći višak novca usmjeri u pokleklu privredu, makar vlade komercijalnim bankama garantirale super-povoljne kredite privredi i građanima.

P.S. Politički napadi su jasni i oni se mogu zaustaviti u Predsjedništvu BiH. Podrška u napadima na bastion finansijske stabilnosti i državotvornosti, što Centalna banka BiH jeste, od strane Vjekoslava Domljana, koji je predsjednik Ekonomskog savjeta Vlade Federacije BiH i „rektor“ jednog vrlo privatnog sarajevskog univerziteta je subverzivno djelovanje u vremenu vanrednih okolnosti i traži reakciju struke, ali i drugih nadležnih organa. Izjavom da je „Centralna banka anahrona institucija i da je Dodik u pravu“, Domljan nas podsjeća da u kriznim momentima valja imati na umu da peta kolona nikada ne spava.