Naučno vijeće KS dostavilo 10 prijedloga za postupanje

(Patria) - Naučno tijelo Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo i Kriznog štaba Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo za praćenje i analizu situacije izazvane novim Coronavirusom (SARS CoV-2) u toku COVID-19 pandemije formirano je 10.04.2020 godine. Prvi sastanak Naučnog tijela održan je 14. aprila 2020. godine na kojem je dogovorena dinamika, procesi, metodologija i diseminacija rezultata rada. Naučni savjet predlaže uspostavu sistemskog okvira za kontrolu COVID-19 u Kantonu Sarajevo kroz sljedećih 10 prijedloga i zahtjeva:

1. Osnovna misija formiranoga Naučnoga savjeta za praćenje i analizu situacije izazvane SARS-COV-2 virusom će biti analiza sadašnjih i budućih znanstvenih činjenica i tendencija u ovoj oblasti, njihova primjena unutar znanstvene i stručne zajednice Kantona Sarajevo, procjena i optimiziranje kapaciteta za uključivanje znanstvene zajednice Kantona Sarajevo u svjetske znanstvene trendove vezane za borbu protiv pandemije SARS-COV-2 virusa, a shodno uputstvima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) i svjetske znanstvene zajednice. Također, Naučni savjet ima madat da pruža naučne i stručne sugestije Ministartvu zdravstva, Vladi Kantona Sarajevo, Civilnom štabu Kantona Sarajevo koje bi tekuće aktivnosti koje se sprovode u Kantonu, a koje su usmjerene ka usporavanju širenja SARS-COV-2, optimizirale shodno novim dostupnim znanstvenim spoznajama.

Na kraju, Naučni savjet će pratiti i sistematizirati naučne objave u vezi sa istraživanjima SARS-COV-2 i dostavljati ista svim zaintersovanim stranama u BiH, i to sa ciljem odbacivanja panike, improvizacija i zabluda u vezi sa samom epidemijom i aktivnostima koje se sprovode u njenom suzbijanju. Predlažemo i formalne kontakte Naučnoga savjeta sa predstavnicima medija u vidu kratkih sedmičnih informacija, naučno popularnoga karaktera, kojima bi se šira javnost informirala o stvarnim znanstvenim studijama i rezultatima, čime bi se izbjeglo širenje panike, lažnih vijesti i svega onoga što u biti otežava pravovremeno i tačno informiranje stanovnika Kantona Sarajevo o COVID-19 pandemiji! Predlažemo da naučni savjet postane „scientific hub“ za podršku donošenju odluka.

2. Epidemiološki nadzor, kao ključna aktivnost za razumijevanje bolesti i evaluaciju učinaka mjera za njeno suzbijanje, predstavlja kontinuirano i sistematično prikupljanje, analizu, interpretaciju i diseminaciju epidemioloških podataka, pri čemu treba imati na umu i njihovu vremensku zastupljenost i prostornu rasprostranjenost. Konačni cilj nadzora jeste primjena ovih podataka u cilju prevencije i kontrole bolesti. Sistem nadzora podrazumijeva postojanje funkcionalnih kapaciteta za prikupljanje podataka, njihovu analizu i razmjenu. Postojeći sistem hitno treba pojednostaviti i učiniti funkcionalnim, transparetnim, lako razumljivim i provodivim. U tom smislu, predlažemo korištenje expertnog sistema za praćenje, prevenciju i koordinaciju sprečavanja širenja COVID-19 (Epidemiološki lokacijsko-obavještajni sistem) razvijen od strane ekspertnog tima ANUBIH. Sistem je namijenjen prvenstveno ekspertima i profesionalcima iz oblasti zdravstva i služi za
praćenje epidemije, biostatističku analizu, prijedlog mjera za kontrolu širenja zaraze i njihovu evaluaciju, te izvještavanje u cilju donošenja boljih odluka. On bi se koristio za ocjenu postojećeg sistema epidemiološkog nadzora, te davanje preporuka za njegovo poboljšanje. Ključno je u predstojećem periodu redovno evaluirati epidemiološki nadzor (pasivni-rutinski nadzor, laboratorijski nadzor, hospitalni nadzor i nadzor kroz domove zdravlja, praćenje kontakata).

3. Praksa dijagnostičkog testiranja, kao jedan od segmenata epidemiološkog nadzora, koja je do sada realizirana djelimično ispunjava inicijalne preporuke SZO. Raduje činjenica da se u broj testiranja u KS donekle pojačava. Međutim, sadašnje preporuke iste institucije su jasne – obim i dijapazon testiranja mora biti značajno povećan! S tim u vezi, mobilizacija svih dostupnih resursa u Kantonu Sarajevo koji mogu sudjelovati u ovom testiranju mora biti realizirana, bez odlaganja! Ciljani broj testova za populaciju Kantona Sarajevo trebao bi biti 20.000+ u naredne tri sedmice. Predloženi način testiranja sugeriranog broja uzoraka u roku od tri sedmice će omogućiti dobijanje realnije epidemiološke slike u kantonu (incidenca i prevalenca) i značajno spriječiti širenje bolesti putem asimptomatskih i presimptomatskih slučajeva, što je ključno u ovoj fazi širenja epidemije. Konzistentna primjena ovog sistema uz ostale mjere fizičkog distanciranja i izolacije će omogućiti podatke i informacije s kojima se može sa više sigurnosti naučno predvidjeti dalji tok epidemije i procjena učinkovitosti dosadašnjih mjera. Kompleksni prediktivni modeli, kojima se na osnovu lokalnih parametara, predlažu rješenja su od iznimnog značaja. U ovoj fazi epidemije (rastuća incidenca) neophodno je nastaviti testirati sve individue koje ispunjavaju kriterije definicije slučaja Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).

Međutim, predlažemo da se odmah uvede i redovan skrining zdravstvenih profesionalaca i osoblja u zdravstvenom sistemu, kao i individua koje su potencijalno izložene infekciji zbog svojih radnih aktivnosti. Vulnerabilna populacija (npr izbjeglički kampovi, sigurne kuće i posebno starački domovi) zahtjeva pojačani nadzor (npr trenutni upinik nema pitanje vezano za navedeno), edukaciju itd. 

4. Nadalje, neopodno je započeti i znanstvena istraživanja (ekološka, animalna i humana). Za primjer, istraživanja koja bi obuhvatila ljude koji ne spadaju u skupinu onih jasno povezanih sa nekim od postojećih žarišta, a u cilju ustanovljavanja prisustva i transmisije SARS-COV-2 virusa u populaciji ili njenim dijelovima koja nije bilo moguće detektovati postojećim sistemom. U tom smislu predlažemo da se hitno obezbjede fondovi za genetička i serološka testiranja kojima bi se u relativno kratkom roku mogao napraviti skrining populacije – nacionalne studije sa ciljem procjene trenutno stečenog „populacijskog imuniteta“, sentinel skupina itd. Veoma je važno uključiti i veterinarski nadzor u regularni nadzor i pitanje o potencijalnoj izloženosti kućnih ljubimaca, insekata kao prenosicoa bolesti, prenošenje virusa putem hrane i eventualno prisustvo virusa u domaćim i divljim životinjama.

5. Organizaciju dijagnostičkog testiranja predlažemo po sljedećem: • urgentno testiranje (organizirano 24/7) svih individua po definiciji slučaja za COVID-19 SZO i svih pacijenata koji zahtjevaju hitne i druge bolničke tretmane, a koji mogu biti rizični kao potencijalni izvori zaraze za osoblje i druge pacijente u bolničkim kompleksima. • epidemiološko testiranje (organizirano u redovnim radnim terminima) s ciljem skrininga detektovanih žarišta i pojedinaca direktno i indirektno povezanih sa istim (asimptomatski i presimptomatski slučajevi) sa ciljem sprečavanja izloženosti
zdravih individua i umanjenja širenja zaraze. • naučno - istraživačko testiranje (ljudi, životinje, prostori, hrana) sa ciljem utvrđivanja karakteristika uzročnika i predlaganja efikasnijih mjera i dalje
prevencije, kao i efikasnosti dijagnostičkih testova koji se pojavljuju na globalnom tržištu, a zbog urgentnosti u primjeni ne prolaze naučnu validaciju.

6. Neophodna je stalna saradnja i koordinacija aktivnosti dijagnostičkih laboratorija sa ciljem obezjeđenja kontinuiteta rada, razmjene informacija i resursa. Javnost mora imati povjerenje u sistem dijagnostičkog testiranja i testirani moraju imati pravovremenu infomaciju o rezultatima. Centralna laboratorija za COVID -19 u sadašnjem momentu je laboratorija KCUSa i njena ulogu u sistemu Federacije BiH definisana je federalnm zaonodavstvom. U KS predlažemo sljedeći laboratorijski sistem: 
• urgentna testiranja realizirati isključivo preko KCUSa i Opće bolnice Abdulah Nakaš;
• epidemiološka testiranja realizirati preko zvaničnih laboratorija KCUSa, Opće Bolnice i Veterinarskoga fakulteta Univerziteta u Sarajevu koji su u potpunosti kapacitirani za provođenje SZO preporučene metode.
• naučno istraživačka testiranja hitno podržati preko naučnih fondova za sve zainteresirane naučne ustanove u KS. Neophodno je raditi na što je moguće bržem dobijanja potpune sekvence virusa izoliranog iz pacijenata na području cijele BiH, u svrhu utvrdjivanja mogućeg postojanja različitih sojeva, kao i porijekla agenta na teritoriji BiH.

7. Predlažemo da sistem prikupljanja svih epidemioloških podataka, uključujući dijagnostičke rezultate, interpretacije rezultata testiranja i dalje akcije sa pozitivnim slučajevima bude uspostavljen na bazi iskustava i praksi iz R Hrvatske, Austrije i Njemačke. Uzimanje podataka i uzoraka za epidemološka testiranja inicira ambulanta porodične medicine i Hitna pomoć. Treba oprezno i jasno razmotriti i ulogu privatnih zdravstvenih organizacija. Epidemiološke službe Kantonalnog Doma zdravlja i/ili Zavoda za javno zdravstvo će organizarati popunjavanje anketa, uzimanje i dostavu uzoraka do laboratorije i to na tri načina: kućna posjeta; ambulantno (ako je pacijent već tamo iz drugog razloga) i uspostava drive in sistema. Rezultati testiranja (za uzorke dostavljene ujutro u laboratorij) trebaju biti raspoloživi ljekaru koji je inicirao testiranje i epidemiologu koji prati slučaj ili grupu u roku od najkasnije 24 sata. Dalji postupak za pozitivne rezultate preuzima nadležni
epidemiolog. Glede znanstvenih populacijskih istraživanja sistem prikupljana nasumično odabranih dobrovoljnih davatelja bi osmislio voditelj projekta u suradnji sa znanstvenom institucijom koja bi realizirala projekat. Sve upitnike hitno doraditi u skladu sa medjunarodnim standardima. Apelujemo: zaštitite, opremite i dijagnosticirajte zdravstveno osoblje na vrijeme, ako se zaraze, svi ostali su u opasnosti.

8. Infekcija sa SARS-COV-2 ima relativno dugu inkubaciju u odnosu na druge viruse sa sličnom simptomatologijom, ali je evolucija bolesti iznenađujuće brza u određenom danu infekcije, iako klinička slika to ne pokazuje i ne daje dojam težine bolesti. Težini bolesti dodaju se sekundarne infekcije koje se relativno brzo razvijaju iza četvrtog na peti dan simptoma povišene temperature , koje opet u kliničkoj slici tad nemaju jasne manifestacije. Određeni parametri laboratorijsko-radiološki mogu pomoći, jer odstupaju od normale već u tom ranom periodu i ukazuju na predstojeću bržu progresiju. Zbog toga je, u cilju pravovremenog postavljanja dijagnoze COVID - 19 infekcije, procjene stanja oboljelih i spašavanja ljudskog života ( kasna hospitalizacija je uzrok povećane smrtnosti), neophodno:
- provoditi intenzivan klinički nadzor na Prvoj liniji, uz provjeru određenih parametara, čije odstupanje će pomoći u odluci za hospitalizaciju i pravovremeno uključivanjke adekvatne terapije.
- Zato je važno odvojiti febrilne volesnike, klasificirati po danima, one koji su već 4-5-6- dana visoko febrilni (≥38) uputiti infektologu, radi provjere parametara iz krvi i RTG pluća.
- ostalim dati zadatak za mjerenje temperature (ujutro/uvečer) toko 4 dana, peti dan da se jave na kontrolu ukoliko se održava povišena temperatura uz pojavu drugih simptoma.

9. Smatramo da je u ovome periodu neophodno u suradnji sa postojećim javnim i privatnim zdravstvenim ustanovama obezbijediti kontinuitet sprovođenja rutinskih biohemijskih i molekularno genetičkih testova koji su usljed vanrednoga stanja opravdano značajno smanjene u obimu u laboratorijama KCUSa, Opće Bolnice i Domova zdravlja. Nadalje, moramo biti svjesni nedostatnog broja epidemiologa zaposlenih u javnim zdravstvenim ustanovama, te predlažemo hitnu jasnu procjenu stanja, obuku tehničara za uzimanje uzoraka i anketiranje i pohranjivanje podataka u raspoloživi informacioni sistem. Ljekari penzioneri (i psiholozi, psihijatri, veterinari i ostale struke) mogu se dobrovoljno aktivirali, te pružati telefonske usluge, čime će se rasteretiti zdravstveni sistem.

10. Ukoliko želimo održati sistem mora se obezbjediti nesmetan dotok potrebnih reagencija, potrošnoga materijala i zaštitne opreme. Dosad je akcenat nabavke bio na reagencijama za testiranje, manje na reagencijama za izolaciju RNK, a potpuno je izostala nabavka plastike i drugog potrošnog materijala. Sugeriramo pravljenje procjene stanja, potrošnje i potreba laboratorija za održavanje kontinuiranog procesa testiranja. Neophodno je osigurati kompatibilnost nabavljenih reagencija i potrošnog materijala sa postojećim instrumentima i praksama. Zbog toga smatramo da bi ekspertno tijelo trebalo davati mišljenje o narudžbama i kompatibilnosti potrošnih materijala sa postojećom opremom.