MMF: Očekuje se oporavak ekonomije od 3,5 posto u 2021. godini

VAŠINGTON, (Patria) - Izvršni odbor Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) je danas odobrio 265.2 miliona SDR (oko 361 milion US$ ili 329 miliona Eura, 100 posto kvote u SDR) hitne podrške Bosni i Hercegovini (BiH) u okviru Instrumenta za brzo finansiranje/Rapid Financing Instrument (RFI). To će pomoći zemlji da ispuni hitne potrebe platnog bilansa izazvane globalnom pandemijom COVID-19.
RFI obezbjeđuje brzu finansijsku pomoć zemljama članicama koje se suočavaju sa hitnom potrebom u platnom bilansu, bez potrebe za sveobuhvatnim ekonomskim programom ili pregledima. RFI može pružiti podršku u ispunjavanju širokog opsega urgentnih potreba, uključujući i one koje proizilaze iz cjenovnih šokova, prirodnih nesreća, konfliktnih i post-konfliktnih situacija.

Finansijska pomoć u okviru RFI se pruža u obliku direktne doznaksredstava. Očekuje se da će ekonomski uticaj pandemije na BiH u skoroj budućnosti biti značajan, uzrokujući rapidno pogoršanje vanjskih računa i urgentne potrebe u platnom bilansu. Očekuje se da će u 2020. godini ekonomski rast pasti za 5 posto te da će se u 2021. godini oporaviti na oko 3.5 posto.

RFI će podržati napore vlasti da povećaju sredstva kako bi obuzdali gubitak ljudskih života izazvan COVID-19 i umanjili njegov ekonomski udar. Vlade u BiH planiraju značajnu fiskalnu ekspanziju kako bi povećale potrošnju na socijalne pomoć i sektor zdravstva. Ovo finansiranje MMF-a će igrati vitalnu ulogu u katalizaciji hitne pomoći od međunarodne zajednice, posebno pomoći od EU. MMF će nastaviti da pomno prati situaciju u Bosni i Hercegovini i spreman je pružati savjete u pogledu politika.

Nakon diskusije na Izvršnom odboru, gosp. Tao Zhang, zamjenik direktora i vršilac dužnosti predsjedavajućeg je izdao sljedeću izjavu:

“Ekonomija Bosne i Hercegovine trpi posljedice zbog pandemije COVID-19, što je dovelo do hitnih potreba u platnom bilansu. Zbog obimnog i brzog pogoršanja tekućeg računa platnog bilansa, Instrument za brzo finansiranje će pomoći tako što će pružiti podršku za povećanje prioritetne potrošnje na zdravstvo i socijalnu pomoć uz istovremeno očuvanje održivosti duga. Da bi se na pravi način rješavale hitne medicinske potrebe i veliki pad outputa, potrebna je fiskalna ekspanzija. Kratkoročno, da bi se ublažio negativni utjecaj pandemije na zdravstvo i ekonomiju, prioritetno treba povećati potrošnju na zdravstvo, proširiti socijalne i naknade za nezaposlenost, i pružiti podršku firmama da bi se sačuvala radna mjesta. Vlasti su preuzele obavezu da će se vratiti na fiskalnu poltiku koja stabilizira dug kada se situacija normalizira.

Očuvanje aranžmana valutnog odbora i povećanje otpornosti bankarskog sistema igraju ključnu ulogu u ponovnom uspostavljanju vanjske i unutrašnje ravnoteže. Učestalo praćenje banaka, uključujući i njihove likvidnosne pozicije i kvalitet aktive, od ključnog je značaja u ovom periodu.

Potrebna je donatorska pomoć i druge vrste pomoći međunarodnih finansijskih institucija da bi se nadoknadio preostali nedostatak u platnom bilansu.”