Šta kantoni mogu uraditi u vezi ekonomskih posljedica Covid-19?

U FBiH postoji deset kantona. Kantoni imaju kantonalni ustav, skupštinu kao najviši zakonodavni organ i izvršno tijelo, tj. vladu koja provodi niz nadležnosti (policija, obrazovanje, korištenje prirodnih resursa, prostorna i stambena politika, kultura), kao i nadležnosti podijeljene s FBiH (zdravstvo, socijalna zaštita, sudstvo). Kantoni se dalje politički i teritorijalno dijele na općine i gradove. Shodno navedenom, kantoni imaju izuzetnu ulogu u rješavanju postojeće krize, po svim osnovama, pa su u skladu s navedenim formirani kantonalni krizni štabovi koji, pored entitetskih kriznih štabova, izdaju najveći broj mjera. Kantonalne ekonomske politike trebaju biti usklađene s aktivnostima FBiH (poput npr. direktne podrške privredi, formiranja posebnih fondova ili, pak, budžetskim uštedama). U nastavku je dat prijedlog ekonomskih mjera koje se mogu implementirati na ovom nivou vlasti.
 
Formiranje kriznih štabova za ekonomska pitanja

Kantoni trebaju formirati posebne krizne štabove koji će se baviti ekonomskim pitanjima. Ovi štabovi će prije svega biti savjetodavnog karaktera, s ciljem podrške pri odlučivanju kantonalnim vladama. U sastavu ovih štabova treba da budu predstavnici/e ministarstava privrede, finansija i zdravstva, ali i drugih zainteresovanih ministarstava, shodno strukturi ministarstava svakog pojedinog kantona. Pored navedenih, treba uključiti predstavnike/ce odgovarajućih agencija i drugih upravnih organa kantona, predstavnike/ce poslodavaca/ki (SME i velikih kompanija), predstavnike/ce sindikata, kao i predstavnike/ce akademske zajednice. Cilj je iskoristiti dokazanu spremnost pojedinaca/ki i organizacija da ponude svoje vrijeme, uvide i ekspertize u svrhu prevazilaženja postojeće krize. Kantonalni nivoi vlasti, za razliku od viših nivoa (entitetskih i državnih) nemaju dovoljno kapaciteta kako bi mogli adekvatno odgovoriti na sve ekonomske izazove koje nosi ova kriza. Zbog toga je bitno tražiti podršku u svim drugim raspoloživim organizacijama na nivou svakog od kantona. Krizni štab za ekonomska pitanja treba da analizira, predlaže i komunicira pakete kantonalnih mjera za stabilizaciju i spašavanje ekonomije. Ovi štabovi trebaju da postoje samo u kriznom vremenu te da se njihova uloga nakon krize postepeno prebaci u formalne okvire odlučivanja izvršne vlasti. Krizni štabovi trebaju da iniciraju izradu strateških dokumenata koji će objediniti sve aktivnosti i nosice istih s akcionim planovima, a u svrhu stabilizacije ekonomije i prevazilaženja krize.
 
Formiranje stabilizacijskih i kreditno-garantnih fondova

Po uzoru na federalni nivo vlasti, kantoni trebaju razmatrati uvođenje stabilizacijskog i kreditno-garantnog fonda. Kreditno-garantni fond predstavlja finansijski instrument namijenjen rješavanju problema nelikvidnosti privrede, naročito SME sektora, kojem su pristup kapitalu i uslovi zaduženja nepovoljniji u odnosu na velika preduzeća, naročito u situaciji nepostojanja bankama prihvatljivih kolaterala. Stabilizacijski fond kantona treba da se fokusira na pomoć specifičnim oblastima privrede koje su karakteristične za dati kanton, a koje možda neće biti prepoznate kroz politike stabilizacijskog fonda na nivou FBiH. Kantoni kao lokalne jedinice vlasti imaju kvalitetniji uvid u stanje privrede na svom području i mogu putem ovih fondova brzo i precizno reagirati u smislu pomoći za kanton najpotrebnijim poslovnim subjektima.
 
Grant sredstva za industrijsku zaštitu

Shodno aktuelnim preporukama Paul Romera, ekonomskog nobelovca, potrebno je formirati posebni grant program za podršku preduzećima na području kantona, u okviru kojeg će se distribuirati sredstva za industrijsku zaštitu preduzeća i radnika/ca od opasnosti zaraze i prekida proizvodnje uslovljenog time. Potrebno je osigurati grant sredstva za tu namjenu koja će se distribuirati po principu 20-50% učešća kantona, ostatak učešće kompanije koja je korisnik/ca grant sredstava. Zaštita bi trebala biti dostupna svim kompanijama i radnicima na području konkretnog kantona. Ovim bi se nastojao “normalizovati” ekonomski život te podstaći ponovno pokretanje nekih privrednih sektora.
 
Moratorij na plaćanje koncesija

Kantonalne vlasti mogu uvesti moratorije na plaćanje naknada za koncesije/koncesijska naknada za sve privredne subjekte kojima su dokumentovane poteškoće u poslovanju (npr. pad prihoda u proteklim mjesecima), a u isto vrijeme koriste kantonalne koncesije po različitim osnovama. Ova mjera se odnosi na sve koncesije koje nisu u nadležnosti Federacije BiH, kao što je predviđeno federalnim zakonom o koncesijama. Osim moratorija, mogu se koristiti i mjere dogovorne izmjene uslova plaćanja koncesijske naknade, shodno novonastaloj kriznoj situaciji.
 
Ukidanje plaćanja zakupnina za poslovne prostore u vlasništvu kantona

Ovom mjerom se predviđa da privredni subjekti koji koriste prostore u vlasništvu kantona, a kojima je zbog izrečenih mjera potpuno onemogućen rad, ne plaćaju zakupnine za poslovne prostore u periodu od 1. marta 2020. godine do tri mjeseca nakon proglašenja prestanka stanja prirodne i druge nesreće u BiH. Privredni subjekti koji još uvijek imaju mogućnost za rad plaćali bi 50% zakupnine od 1. marta 2020. godine do tri mjeseca nakon proglašenja prestanka stanja prirodne i druge nesreće u BiH.
 
Plaćanje svih dospjelih obaveza prema pravnim licima

Ova mjera podrazumijeva da kantonalne vlade i institucije svoje dospjele finansijske obaveze prema pravnim licima izvršavaju u rokovima definisanim potpisanim ugovorima. Na taj način će se pozitivno djelovati na održavanje tekuće likvidnosti pravnih subjekata, njihovo planiranje novčanih tokova, jačanje povjerenja i vraćanje optimizma.
 
Uvođenje elektronskog potpisa i pečata

Zakon o elektronskom potpisu BiH usvojen je 2006. godine, ali do primjene nije došlo jer nije izabrano certifikacijsko tijelo za elektronski potpis BiH. Kako bi se implementirala zakonska rješenja, potrebno je da se određene institucije, poput Zavoda za informatiku i statistiku KS-a registruju kod Instituta za akreditaciju BiH, kako bi postale ovlaštene institucije za verifikaciju elektronskog potpisa, što je bitno ukoliko želimo uvesti online registraciju pravnih lica. To bi dovelo do značajnijeg napretka u oblasti elektronskog poslovanja i olakšalo komunikaciju sa državnom upravom, bankama i poslovnim partnerima, te bi se u konačnici omogućila online registracija firmi. Ova mjera se također odnosi i na aktivnosti viših nivoa vlasti.
 
“Crveni telefon” i web stranica za privredu

U saradnji s nadležnim javnim preduzećima osigurati besplatan telefon za podršku privrednicima/cama, gdje će se privrednici/e moći raspitivati o eventualnoj pomoći, kako koristiti mjere, te dobiti sve druge potrebne informacije. Pored toga, nužno je izraditi web stranicu na kojoj će biti dostupne sve relevantne informacije u vezi s aktuelnim ekonomskim mjerama. Ova aktivnost treba da bude dvosmjerna, u smislu da se i pozivaju privrednici/e kako bi se razgovaralo o njihovim potrebama. Uzimajući u obzir da se očekuje značajan iznos međunarodne finansijske podrške bitno je da svaka kantonalna vlada nastoji na što bolji način informisati vlastite privrednike/ce o postojećim prilikama za podršku.
 
Iskoristiti obrazovne institucije

S ciljem osiguranja besplatne online edukacije za bržu digitalizaciju, prelazak na online poslovne modele i ekonomiju dijeljenja, kantonalne vlade trebaju iskoristiti postojeće obrazovne kapacitete. Ovdje se prije svega trebaju angažirati univerziteti i visoke škole informatičkih i ekonomskih usmjerenja s iskustvom u kreiranju online poslovnih modela. Kreirala bi se web platforma koja bi funkcionirala prema crowdsourcing modelu. Pored toga, mora se iskoristiti prilika za planiranje prilagođavanja obrazovanja i njegovog zakonskog okvira novim tržišnim uslovima, i to kroz naglasak na jačanje online potencijala obrazovanja, kao i pripremu novih nastavnih programa usmjerenih ka digitalnoj ekonomiji čija je osjetljivost u kriznim periodima manja, a fleksibilnost veća.
 
Iskoristiti kantonalne medije

Omogućiti preko kantonalnih televizija i radiostanica (ako iste postoje) da sve kompanije s područja datog kantona dobiju besplatno oglasni prostor u bruto minutaži od 1h dnevno (7 h sedmično za sve prijavljene kompanije). Osigurati da svaka kompanija ima šansu za oglasom. Ovo također promovisati kao ruku podrške. Također, odrediti pravilnik o načinu prijave. Pored toga, preko datih televizija napraviti tematsku emisiju koja će se baviti privredom i njenim oporavkom barem jednom sedmično.
 
Racionalizacija propisa

Potrebno je na nivoima kantona formirati komisiju koja će ekspresno evaluirati sve kantonalne zakone i propise koji se tiču privrede. Ista komisija bi u najkraćem roku uradila prijedlog s hodogramom aktivnosti za racionalizaciju kantonalnih zakona i propisa u smislu kvalitetnije podrške za obavljanje privredne djelatnosti na područjima kantona te predložiti skupštinama da po hitnom postupku izvrše izmjene navedenih zakona i propisa. Također, zakoni bi se kroz ovaj proces trebali modernizirati, a ta modernizacija bi značila jasnije i kraće procedure, uz manje birokratizacije i troškova.

Sve navedene mjere se mogu finansirati kroz domaća i inostrana zaduživanja, kao i racionalizaciju budžetske potrošnje (rebalansi kantonalnih budžeta).

(Izvještaj “COVID-19, ekonomske posljedice za Bosnu i Hercegovinu, mjere i rješenja” Admir Čavalić, Faruk Hadžić, Damir Bećirović)