ČETVRT STOLJEĆA POSLIJE Ko štiti zločin i opet ubija žrtvu?!

“Stvarni mir ne ogleda se u prestanku tenzija već u prisustvu pravde” -  Martin Luter King Jr.

(Patria) - Hag je 2004. godine vratio dokumente o ratnim zločinima Bosni i Hercegovini, a među tom dokumentacijom 848 osoba označio oznakom A. Sve poslije toga bilo je blolkada, prepakivanje, pokušaje prekrajanja činjenica, dokazanih u haškim spisima. 

“Hag je ocijenio da postoji dovoljno dokaza za pokretanje postupaka, odnosno podizanje optužnica. Dokumentacija je došla u Tužilaštvo BiH, a kada su vidjeli ko je na A spisku, tadašnji glavni tužilac Marinko Jurčević odlučio je da to smulja i uputi nekim drugim putem”, kaže za Patriju Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida..

Podli umovi stratega

Model onih kojima se istina, pravda i satisfakcija žrtvama nw pronalaze je Državna strategija za procesuiranje ratnih zločina. Predstavljena žrtvama 2008. godine i već u startu mnogi su znali da je riječ o podmetanju i prevari.

“Sve se to vuklo od 2008. do 2015. godine. Tada je samo Tužilaštvo BiH priznalo da Strategija nije uspjela.  Joanna Korner, Britanka, koju je Haški sud angažovao da analizira Strategiju dokazala je sve promašaje na koje sam ukazivao o Strategiji. Sedam godina su me napadali a ispostavilo se da sam bio u pravu”, poručuje Tahirović.

A Korner je napisala da dio tužilaca nije kompetentan za ratne zločine, da su cijepane optužnice kako bi se prividno ispunjavale norme…

“Krajem 2015. godine Ministarstvo pravde krenulo je u izradu Revidirane strategije, a podršku im je davalo Tužilaštvo BiH. Informacija o tome se krila od udruženja žrtava oko dvije godine: Saznao sam za to od glavne tužiteljice Gordane Tadić 2017. godine.Tadić je tada na moje insistiranje da napravi izvještaj o predmetima s A liste, a po preporuci Sergea Brammertza, obećala to uraditi za tri meseca. Bio je to decembar 2017. godine. Izvještaj je ugledao svjetlo dana tek u martu 2019. godine”, kaže nam predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida.

Ni taj izvještaj, ni drugi koje je Tadić predstavljala žrtvama nisu predstavljali stvarno stanje. Falsifikovanje, nemar, nebuloze. Sve je to pratilo odnos Tužilaštva BiH spram zahtjeva žrtava za informacije o A kategoriji. 

“Ono što se potencira je da mi tražimo da se sude Srbi i Hrvati. Nas to ne zanima. Nek se sude svi, ali po hijerarhiji Haškog suda, koji je to davno uspostavio. Svi su se bazirali da naprave balans zločina. To nije sistem prava i pravde. Hag je jasno dao upute”, dodaje Tahirović.

U izdradi Revidirane strategije lošu početnu ulogu imali su i evropski zvaničnici, koji su željeli da otaljaju posao i zarade platu. 

“Predstavnika Evropske koimsije, s kojim sam bio na sastanku, pitao sam da pošalje u Brisel informaciju da članica EU krije ratne zločine. Mislio sam na Hrvatsku, ali mi je odgovoreno da to u Briselu neće piti vode. Dodatno su nas optužili da mi sprječavamo donošenje revidirane strategije”, prisjeća se Tahirović.

Kako kaže, promjenom na mjestu ministra vanjskih poslova i dolaskom Bisere Turković umjesto Igora Crnatka, Udruženje je dobilo vjetar u leđa za poboljšanje revidirane strategije.

“Na inicijativu Turković, Vijeće ministara zatražilo je analizu Tužilaštva BiH o procesuiranju po A listi”, dodaje Tahirović i napominje da su diplomatskim kanalima u cijelu priču uključeni i neki od ključnih faktora međunarodne zajednice.,.

Tahirović ističe i da se mora pronaći model bolje regionalne saradnje na polju ratnih zločina i zločinaca.

Bošnjačka politika prespavala dvije decenije

Kada je riječ o Strategiji procesuiranje ratnih zločina bošnjački političari su čini se prespavali dvije decenije različitih procesa. 

“Niko me nije podržao ni 2008, a ni kasnije. Jedino je Denis Zvizdić uspijevao da onemogući prolazak revidirane stratgije u Vijeću ministara. Velikih problema imao sam s Bošnjacima”, poručuje Tahirović. 

Međunarodna zajednica je, pojašnjava Tahirović, lutala izgubljena između sopstvenih ciljeva i namjera. 

Oni su, prema našem sagovorniku, potpuno drugačije stavove iznosili 2005, 2010 i 2018. godine.

Iako su istražioci i druge službe u Hagu i pri Tribunalu završili istrage složenih predmeta označenih kao A kategorija, lista s tim spisima u Tužilaštvu BiH već deceniju i pol kupi prašine u ladicama. 

“Tužilaštvo BiH kada je riječ o A listi nema šta istraživati: A lista je zanemarena iz političkih razloga, da bi se stvorio balans sukoba u BiH. Kada ja to kao Bošnjak kažem odmah se stvara neka situacija. Zašto se procesuiše B lista. Hag je osim A liste imao druge oznake po kojima je definisao da li postoji odgovornost ili ne. Hag je kroz B listu definisao predmete za koje ne postoje dokazi o odgovornosti. Na toj listi su Ramiz Dregković i Atif Dudaković. Ta, B lista se gura u Tužilaštvu BiH, a A lista, na kojoj postoji dovoljno dokaza za podizanje optužnice se drži u ladicama”, poručuje Tahirović. 

Napominje da je s A liste za 326 osoba obustavljena istraga. 

“Kada je došla A lista nastala je velika panika među visokim funkcionerima svih naroda. Zbog toga je došlo do tumbanja svega toga. Neke su istrage “spuštene” na niže nivoe gdje se dešavalo da sudovi bez sudija za ratne zločine završavaju veliki broj predmeta. U tim slučajevima  su obustavljane istrage”, ističe Tahirović.

Tri decenije od početka rata, četvrt stoljeća od genocida i zavšetka rata. Dok žrtve genocida, ratnih zločina i danas, po grbonicama i šumama širom BiH traže barem jednu kost svojih najmilijih, neko se odlučio igrati pravom i pravdom. 

Neko se toliko osilio da je sebi dao za pravo da zaustavi pravdu. Ono što je sigurno, politika je u Bosni i Hercegovini zaustavila sve tokove pravde, okrenula istinu naglavačke a uspravila laž, kako bi pokazala da smo svi u ovom ratu bili isti. 

I međunarodna politika učinila je isto. Učinila sve da se agresorske zemlje oslobode, a neki zločinci ostanu nepresuđeni, tako što im se proces razvlačio u beskonačnost. 

Davanjem složenih ratnih predmeta BiH, Haški sud je morao biti svjestan da će zaustaviti pravdu. Zato bi neko danas morao natjerati korumpirano, bahato i nadasve političko Tužilaštvo BiH da krene s procesuiranjem A liste, jer dokle god se ne procesuiraju predmeti A liste, pomirenje neće doći. Falsifikovanje pretumbavanjem listi neće puno donijeti. 

I dok ovog, kao i svakog prošlog, kao što će i svagog budućeg 11. jula, suza majke Srebrenice predstavljati krik do neba, ali i vapaj za istinom i pravdom, neki bi se trebali dobrano pogledati u ogledalo. 

Tužioci, političari, diplomate...danas bi se trebali crvenjeti, jer oni su zaustavili pravdu i ugrozili budućnost. 

Bez jasne istine šta se od 1992. do 1995. dodine dogodilo još dugo ćemo se u Bosni i Hercegovini baviti ratom, herojima i zločincima. A to nije budućnost mira i prosperiteta!