(Patria) – Nakon četiri dana žestokih rasprava, šefovi EU država i vlada postigli su sporazum o fondu za obnovu nakon pandemije.
Maratonska debata se također ticala budžeta EU za narednih sedam godina, načina namicanja fonda za obnovu, kao i njegove distribucije.
Predsjedavajući samita, predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel ocijenio je ishod samita kao 'dobar dogovor', sa zaključkom da je 'Evropa čvrsta'.
On je predložio da se od ukupnog iznosa od 750 milijardi eura, 390 distribuira u vidu bespovratnih sredstava, a ostatak kao kreditna linija.
Ubrzo nakon što je prijedlog usvojen, euro je skočio na 1,1470 američkog dolara.
Sporazum postignut na najdužem samitu u historiji EU sada ide Evropskom parlamentu na usvajanje.
Članice EU iz istočne Evrope poput Mađarske i Poljske žestoko su se usprotivile prijedlogu da uvjet za distribuciju fonda bude poštivanje vladavine prava, dok je Jug odbacio prijedlog 'štedljive četvorke' – Holandije, Austrije, Finske, Švedske i Danske – da veći dio paketa bude vezan zahtjevima za ekonomskom reformom.
Njemačka kancelarka Angela Merkel potvrdila je da podržava prijedlog da se veći dio grantova podijeli članicama najteže pogođenim pandemijom: 'Iznimne situacije zahtijevaju iznimne napore', objasnila je Merkel.
Holandski premijer Mark Rutte pokazao se najžešćim protivnikom inicijalnog plana da se fond distribuira u vidu bespovratnih sredstava, insistirajući na kreditnoj liniji sa vrlo strogim uvjetima. Originalni plan je pretpostavljao da se fond za obnovu u iznosu od 500 milijardi eura distribuira u vidu bespovratnih sredstava i 250 milijardi eura u vidu kredita.
Različitosti u stavovima u pogledu veličine paketa i uvjeta distribucije pomoći bile su tako velike da je grupa od 27 lidera u nedjelju podijeljena u manje grupe kako bi se pregovaralo kompromisno rješenje.
Premijer Luksemburga Xavier Bettel kazao je da u sedam godina koliko prisustvuje sastancima EU, nikada nije naišao na tako 'dijametralno suprotne stavove'.
Neki lideri su izjavili da je ovo prvi put da EU pozajmljuje novac da bi ga podijelila članicama u vidu bespovratnih sredstava, te da se radi o posve novom načinu ponašanja za ovu monetarnu uniju.
Također je prepoznato da pandemija nije završena i, kako je Johannes Hahn poručio putem Twittera u subotu, zaraza se nastavlja širiti u nekim zemljama te je 'krajnje vrijeme za postizanje dogovora koji će omogućiti hitnu pomoć za naše građane i ekonomije'.
Tokom samita je bilo demonstrativnih izlazaka iz prostorije, napetih trenutaka u raspravama, a u fokusu pažnje najviše se zadržao holandski premijer koga su nazvali 'g. Ne' zbog beskompromisnog stava.
Iako je dogovor na koncu postignut, samit je pokazao duboke podjele unutar bloka, te je završio sa zabrinutošću o razvoju odnosa nakon ovog skupa, ali i nakon krize poput pandemije.
- Više sam pesimističan o atmosferi nakon, priznao je Eric Maurice, čelnik fondacije Robert Schuman iz Brisela, navodeći da bi se nakon pandemije mogle razviti neke druge krize. 'Vidimo da je u svakoj novoj krizi vrlo teško biti na istoj talasnoj dužini, između sjevera i juga, istoka i zapada, a sada između većih i manjih zemalja', naglasio je on.
Euronews piše da je toksična atmosfera tokom samita samo otkrila nivo nepovjerenja među liderima EU, te da je samit stvorio rascjepe za koje će trebati vrijeme da zacijele.