Dvije trećine novozaraženih koronavirusom u Kantonu Sarajevo pripadaju porodičnim klasterima

SARAJEVO, (Patria) - Prema posljednjim podacima Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, oko dvije trećine svih novozaraženih osoba u Kantonu Sarajevo pripada tzv. porodičnim klasterima, što znači da se te osobe
zaraze u porodičnom okruženju. 

Kako je Zavod ranije informisao, osobe koje imaju simptome infekcije koronavirusom (kašalj, temperatura, malaksalost, gubitak mirisa i okusa...) kao i osobe kojima se laboratorijski potvrdi zaraza, moraju se samoizolirati u cilju sprečavanja širenja zaraze. 

Iz Službi Kantona Sarajevo ponavljaju upute epidemiologa šta treba činiti ukoliko postoji sumnja da je član domaćinstva zaražen, te šta ukoliko je potvrđena zaraza.

Ukoliko osoba u domaćinstvu ima navedene simptome ona se mora obavezno telefonski javiti nadležnom ljekaru u zdravstvenu ustanovu u kojoj posjeduje zdravstveni karton. Nadležni ljekar će pacijentu pružiti sva uputstva i savjete, te ga uputiti na dalju zdravstvenu skrb, u skladu s njegovim zdravstvenim stanjem u tom momentu. Ukoliko se zdravstveno potvrdi da je osoba u domaćinstvu zaražena koronavirusom, a po mišljenju ljekara ona ne zahtijeva bolničko liječenje, odnosno ako ima blažu simptomatologiju bolesti (uglavnom praćenu groznicom, kašljem, glavoboljom i malaksalošću, prolivom, začepljenošću nosa), ona se može sigurno liječiti kod kuće uz kontinuirani, svakodnevni liječnički nadzor.

Ljekar će pratiti tok bolesti i određivati dalje liječenje pacijenta, u skladu sa njegovim zdravstvenim stanjem. Kada je riječ o općim mjerama sprečavanja i suzbijanja infekcije u kućnim uslovima, potrebno je ograničiti broj osoba koje se brinu o sumnjivom ili “potvrđenom pacijentu COVID-19”.

Liječenje u kućnim uslovima: Jedna osoba treba da njeguje bolesnika “Bolje je da samo jedna osoba bude njegovatelj. Ta osoba treba biti zdrava, bez oboljenja i zdravstvenih poteškoća kao što su dijabetes, visok krvni pritisak, disajni ili srčani problemi”, naglašavaju iz Zavoda.

Osobe u domaćinstvu koje pripadaju rizičnim grupama (starije osobe, osobe narušenog imunološkog sistema i sa postojećim hroničnim oboljenjima) trebaju izbjegavati kontakt s pacijentom i s predmetima s kojima je pacijent došao u kontakt. Pristup zajedničkim prostorijama trebalo bi ograničiti koliko god je to moguće, te se mora provoditi stroga higijena ruku”, navode iz Zavoda.

Također naglašavaju da pacijenta treba smjestiti u dobro prozračenu jednokrevetnu sobu (tj. redovito otvarati prozor). Pacijent treba koristiti odvojeni toalet, ako je moguće, od ostatka kućanstva.

Članovi domaćinstva trebaju izbjegavati dijeljenje predmeta s pacijentom (npr. pribor za jelo i ručnici). Svi zajednički prostori moraju biti dobro prozračeni, a površine koje se često dodiruju (npr. kvake za vrata, prekidači za svjetlo) moraju se često čistiti neutralnim deterdžentima. Obavezna je česta higijena ruku, posebno nakon kontakta s pacijentom ili bilo kojom površinom koju je dodirnuo pacijent, posebno prije i nakon pripreme hrane, prije jela, nakon upotrebe toaleta.
“Toalet, lavabo i ostale dijelove u kupaonici treba svakodnevno čistiti, izbjegavajući prskanje. Površine i predmeti u kućanstvu trebaju biti dezinficirani običnim izbjeljivačem za domaćinstvo, u razrjeđivanju koje odgovara 0,05–0,1 posto natrijevog hipoklorita (20 ml izbjeljivača za kućanstvo treba razrijediti u jednoj litri vode). Ovu otopinu treba svježu koristiti, tj. pripremiti novu svaki put kad je potrebno.

Neophodno je svakodnevno čistiti sobu gdje je oboljeli, uz korištenje jednokratne opreme za čišćenje (npr. maramice za jednokratnu upotrebu). Ako oprema za čišćenje za jednokratnu upotrebu nije dostupna, materijal za čišćenje (krpa, spužva itd.) treba staviti u dezinfekcijsku otopinu od 0,05 posto do 0,1 posto natrijevog hipoklorita, pripremljenog kako je opisano. Osoba zadužena za čišćenje trebala bi nositi rukavice za jednokratnu upotrebu i hiruršku masku. Pacijenti
sa blagim simptomima mogu sami očistiti sobu. 

Posteljina, ručnici, odjeća za spavanje i drugi tekstil koji pacijent koristi moraju biti pohranjeni u posebne vreće u sobi u kojoj boravi dok se ne opere deterdžentom za pranje rublja na 90 °C (ciklus tople vode). Ako se neki dio odjeće ne može prati u vrućoj vodi, izbjeljivač ili drugi proizvodi za dezinfekciju tekstila se trebaju koristiti.  Pacijent bi trebao imati vreću za otpad u svojoj sobi za korištene maramice, maske za lice i drugi otpad. Ista vreća se baca u kontejnere za nesortirani otpad. Ukoliko postoji mogućnost istu treba dezinfikovati izvana”, ponavljaju iz Zavoda. 

Također ističu da u stambeni prostor ne smiju biti primljeni posjetitelji dok se pacijent u potpunosti ne oporavi. Ako u kućanstvu ima više pacijenata sa sumnjom ili potvrdom COVID-19, svi pacijenti mogu biti izolirani u istu sobu.

Mjere i upute za bolesnika koji se liječi u kućnim uslovima Kada je riječ o mjerama prevencije i suzbijanja infekcije koje primjenjuje pacijent kako bi se spriječilo širenje infekcije (u kućnim uslovima) potrebno je izbjegavati fizički kontakt (npr. zagrljaje, rukovanje itd.) sa članovima obitelji. 

“Također, izbjegavati što više boravke u zajedničkim prostorima i boraviti u jednoj, dobro prozračenoj sobi. Nositi masku za lice koja pokriva nos i usta što je više moguće, posebno kad ste u zajedničkim prostorijama. Masku za lice treba često mijenjati. Uvijek promijenite masku kad postane zaprljana ili vlažna. 

Kada se skida maska za lice, uklonite je dodirivanjem samo elastičnih traka ili vezica, a prednji i unutrašnji slojevi se nikada ne smiju dirati. Ruke treba oprati/očistiti odmah (temeljito) nakon uklanjanje maske za lice.

Kada ne nosite masku za lice, nos i usta treba prekriti papirnatom maramicom prilikom kihanja ili kašlja. Veći broj papirnih maramica treba biti pri ruci i spremne za upotrebu. Papirne maramice treba baciti odmah nakon upotrebe, a ruke treba odmah oprati/očistiti koristeći ispravan postupak: topla voda i sapun, te dezinfekcija alkoholnim sredstvom. 

Često očistite ruke sredstvom na bazi alkohola ili ih operite sapunom i vodom te osušite ruke ubrusima za jednokratnu upotrebu. Ako ručnici za jednokratnu upotrebu nisu dostupni, potrebno je da pacijent ima odvojene ručnike od ručnika koje koristi ostatak kućanstva. Ručnike treba redovito mijenjati i prati prema navedenim uputama. 

Treba koristiti zaseban pribor za jelo. Oni bi trebali biti pažljivo očišćeni nakon svake upotrebe”, navedeno je u uputama.

Mjere i upute za njegovatelja 

Što se tiče mjera za suzbijanje infekcije koje primjenjuje njegovatelj pacijenta, kako bi se spriječio prijenos infekcije potrebno je izbjegavati bliski kontakt s pacijentom što je više moguće i držati se na udaljenosti od najmanje jedan metar.
“Također, često perite ruke, posebno nakon kontakta s pacijentom i bilo kojim predmetom koji je koristio pacijent (npr. pribor za jelo, posteljina, toalet, itd.). Voda i sapun učinkoviti su za pranje ruku, može se koristiti i alkoholna otopina za dezinfekciju ruku.

Koristite ručnike za jednokratnu upotrebu da biste osušili ruke kad god su dostupni. Ako nisu dostupni, često mijenjajte ručnike i perite ih deterdžentom u ciklusu tople vode (90 °C). Ako se predmet ne može prati u vrućem ciklusu vode, upotrebljavajte izbjeljivač ili druge proizvode za dekontaminaciju tekstila.Nosite masku za lice kad se nalazite u istoj sobi s pacijentom, ili općenito u bliskom kontaktu s pacijentom. Masku treba mijenjati nakon svake upotrebe; ako to nije moguće, treba je promijeniti kad postane zaprljana ili vlažna.

Kada se skine maska za lice, uklonite je dodirivanjem samo elastičnih traka ili vezica; prednji i unutrašnji  slojevi se nikada ne smiju dirati. Ruke treba oprati / očistiti odmah (i temeljito) nakon uklanjanja maske za lice.

Nosite rukavice kada pružate njegu pacijentu ili kada dođete u kontakt s tjelesnim izlučevinama oboljelog (npr. sekret iz nosa, izmet, mokraća i dr.). Rukavice treba mijenjati svaki put kada se nose ili kada su zaprljane, ili ako je došlo do pucanja. Ruke treba oprati / očistiti odmah nakon uklanjanja rukavica”, navedeno je.Negovatelji trebaju biti u karantenu 14 dana nakon oporavka pacijenta i vršiti samopraćenje pojave simptoma COVID-19 (npr. vrućica, kašalj).

Postupanje sa kućnim otpadom u domaćinstvu sa zaraženom osobom

Kada je riječ o postupku sa kućnim otpadom posebnu vreću za otpad treba smjestiti u bolesnikovu sobu. Papirne maramice i maske za lice koje pacijent koristi treba odmah smjestiti u vrećicu za otpad u bolesničkoj sobi.
Rukavice i maske za lice koje koriste skrbnik i sredstvo za čišćenje treba odmah baciti u drugu vreću za otpad, koja je smještena blizu vrata bolesničke sobe, u koju se otpad baca prilikom izlaska iz sobe.

Vreće za otpad trebaju biti zatvorene prije nego što se izvade iz bolesničke sobe i često se moraju mijenjati, nikad ih ne bi trebalo prazniti u drugu vreću. Te vreće za otpad mogu se sakupljati zajedno i smjestiti u čistu veću kesu za otpad, te se kao takve bacaju u kontejnere za nesortirani otpad. Nema posebnih aktivnosti prikupljanja ili drugih metoda zbrinjavanja. 

Nakon rukovanja vrećama s otpadom treba provoditi strogu higijenu ruku, odnosno koristiti vodu i sapun i dezinficirati ruke sredstvom na bazi alkohola.