Ima li Trump bijele golubove u svom šeširu!?

Piše: Rasim BELKO

Historijska prekretnica ili potpuno nebitna politička igra u koristi vanjskopolitičkog rezultata američkog predsjednika Donalda Trumpa. 

Posmatrano iz više uglova ovo su opcije ko je diplomate i analitičari iz različitih dijelova svijeta predviđaju kao ishod sastanaka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i premijera Kosova Abdulaha Hotija s prvim čovjekom SAD-a.

Neki Washintonu zamjeraju organizaciju sastanka iza leđa Briselu, drugi tvrde da je fokus i osnovna tema ekonomija, a treći da Vučić i Tači imaju tajni dogovor koij će ići u korist njihovom domaćinu. Ideju o tajnom dogovoru Vučića i Tačija iznio je niko drugi do New York Times, ustvrdivši da su prvi ljudi Srbije i Kosova dogovorili čak i mijenjanje granice najmlađe balkanske države. 

New York Times se poziva na četiri bivša američka dužnosnika i navodi da pristalice tajnog dogovora podržavaju djelovanje Trumpovog izaslanika Richarda Grenella o razmjeni teritorije.  Takav stav ovaj list podvodi pod novu američku strategiju.

Ipak, američki list zakazivanje sastanka vidi kao svojevrsno mimoilaženje Trumpove i evropske administracije, zbog čega je EU ljuta na SAD. Bivši specijalni izaslanik EU za Kosovo Wolfgang Petritsch ocjenuje da je djelovanje Grenella kofuzno, te da sastanak u Bijeloj kući neće riješiti kosovsko pitanje. Istovremeno, New York Times i njegovi sagovornici pitaju je li SAD pod vodstvom Trumpa zaboravila da je u ovoj igri Kosovo njen klijent.

Navodi se i da postoji zajednička želja Grenella i Trumpa da se do izbora ostvari bilo kakav rezultat i popravi vanjskopolitički saldo.

Iz svega bismo mogli zaključiti da preko oceana ipak razmišljaju da trojac u Bijeloj kući ipak neće razgovarati samo o saobraćaju i prdaji paprika, već da bi fokus svega moglo biti konačno rješavanje pitanja kosovske nezavisnosti.

Da je tako smatra i Naim Leo Beširi, direktor Instituta za europske poslove, koji u razgovoru za Deutsche Welle govori kako je politički dijalog od početka osnovna definicija svega. 

"Od samog početka se govori o političkom statusu dva entiteta i svi dogovori upravo idu u tom smjeru. Ne postoji mogućnost da se lideri sastanu, a da ne dotaknu pitanje neovisnosti Kosova. Međutim, o tome se u ovom trenutku ne pregovara, ali su jasna očekivanja od Beograda da u jednom trenutku pregovori moraju rezultirati pravno obavezujućim ugovorom koji će implicirati neovisnost", smatra Beširi.

I Dušan Janjić, koji je cijelu priču također komentarisao za DW ne očekuje isključivo ekonomske teme na sastanku. 

"Ta inicijativa je i potekla od Donalda Trumpa, koji je u svojim pismima Tačiju  i Vučiću pokazao povijesne ambicije da riješi taj problem. Sve to govori o jakoj političkoj dimenziji susreta. Za Trumpa će to sigurno biti prilika da zbog njegovog načina komunikacije kaže da je to, poput sporazuma Izraela i Emirata, povijesni događaj, da se prešlo u fazu mira, i da je postignut veliki uspjeh, ali i to nije ništa novo kada je riječ o sadašnjoj američkoj administraciji i američkom predsjedniku", ocjenjuje Janjić.

Bez obzira na uglove gledanja, simpatije i ideologiju, sigurno je da će u Bijeloj kući biti poprilično vruće. Amerika nie i ne smije otići s Balkana, niti ga smije ostaviti u ne riješenim odnosima. Rješaavanje kosovskog pitanja preduslov je da se riješe i druga politička žarišta, prevashodno ona u Bosni i Hercegovini. 

Ipak, za potpuni završetak balkanske priče i rađanje potpune demokratije u bivšoj komunističkoj regiji neophodno je zajedničko učešće dvije babice. Mnogi smatraju da je to presudno za kosovsko pitanje, a samim tim i ostatak ovog prostora.

Thomas Countryman, bivši pomoćnik američkog državnog sekretara za evropska pitanja za Radio Slobodna Evropa kaže: "Mislim da među njima (SAD i EU, op. a),  nema rivalstva, ali sigurno ima nedostatka koordinacije. Evropska unija ima više sistematski pristup tom procesu u odnosu na sve što su Sjedinjene Države uradile i ona se fokusira na širok spektar problema, a ne prije svega na političku deklaraciju koju bi prihvatili najviši zvaničnici dviju vlada. Američki pristup je drugačiji. Smatram da nijedan pristup ne može postići potpun uspeh ukoliko se Sjedinjene Države i Evropska unija ne nađu na istoj frekvenciji".

Nikome na tom sastanku neće biti ni lako ni svejedno. Ulog na stolu imaju svi i svaki gubitak može izazvati mnogo veće konsekvence na njihov politički život. Trump može izgubiti najviše, jer Joe Biden kada je riječ o američkoj vanjskoj politici ponajviše pritišće upravo na Kosovu. Svjestan je Trump koliko su demokrate zagrijane za to pitanje i zbog toga mora NHL-ovski rečeno zakucati touchdown u ovoj priči. 

Spram Trumpa će biti dva neravnopravna igrača. Vučić sa plebiscitarnom podrškom u Srbiji na temu Kosova i Hoti koji mijenja optuženog Tačija, bez osjetnije političke podrške u Kosovu. 

Ne možemo tvrditi da ćemo 4. septembra imati novi historijski sporazum na Balkanu,ali s velikom sigurnošću možemo tvrditi da trgovina paprikom i vinom neće biti u fokusu političkog boja Srbije i Kosova u Trumpovoj kući. 

Možda iz Bijele kuće polete i bijeli golubovi. Ima li ih Trump u šeširu, za konačni smiraj vijekovnog sukoba na Balkanu?