Piše: A. Vrabac
Isti dan kada je v.d. direktora Opće bolnice “Prim.dr. Abdulah Nakaš” Ismet Gavrankapetanović uputio dopis ili bolje rečeno apel za pomoć Vladi KS, Skupštini KS, Zavodu zdravstvenog osiguranja, Kriznom štabu KS, Upravnom i Nadzornom odboru, hodnici ispred doktorskih kabineta bili su puni pacijenata.
I tako je već protekla skoro dva mjeseca otkako je Opća bolnica određena za pružanje svih zdravstvenih usluga sekundarnog nivoa zdravstvene zaštite u “putu pacijenta” sedam dana u sedmici. Riječ je o obimu usluga koji je daleko veći nego što je ikad pružala ova bolnica, a za šta nisu određena potrebna dodatna finansijska sredstva što ovu bolnicu dovodi do finansijskog kolapsa usred pandemije koronavirusa, a pred početak sezone gripe i očekivanog porasta broja zaraženih.
“Od 17.07.2020. godine Opća bolnica je u skladu sa obavezujućim dokumentom Ministarstva zdravstva KS angažovala maksimalne kapacitete i znatno povećala broj usluga koje je redovno pružala. Angažovani su dodatni prostori, materijali, lijekovi, medicinsko i nemedicinsko osoblje radi povećanog broja zdravstvenih usluga. U takvim uslovima, materijalna sredstva i lijekovi koji su bili predviđeni za jedan mjesec rada u redovnim uslovima, potrošeni su u toku 7 dana. Angažovano je mnogo više ljekara u dežurstvima, pripravnostima, što je uzrokovalo potrebu za dodatnim finansiranjem”, navodi se u dopisu.
Od kantonalne vlasti zatraženo je da obezbijedi finansijsku podršku Općoj bolnici i to najkasnije do 30. septembra jer Uprava bolnice nema pravo niti je spremna preuzimati obaveze prema radnicima i dobavljačima a da nema finansijska sredstva na raspolaganju.
Na dopis direktora Gavrankapetanovića još uvijek nema odgovora. Gavrankapetanović upozorava i da bolnica ima dugove prema dobavljačima koji su stvoreni prije imenovanja novog rukovodstva. Još polovinom jula ( a dužnost je preuzeo 1. jula ) zatražio je reviziju finansijskog plana bolnice ali do toga nije došlo.
“Potrebno je utvrditi stvarno finansijsko stanje sa danom 30.06.2020. koje se prema trenutnim procjenama čini zabrinjavajuće. Neophodno je obezbijediti sveobuhvatnu reviziju poslovanja finansijsku, pravnu, informatičku kako bi se utvrdio presjek i obezbijedio “čist start” od 01. jula 2020. Smatramo da većeg prioriteta za građane Sarajeva u ovom trenutku nema”, navodi se u dopisu u kojem se traže konkretne mjere u cilju stabilizacije finansijskog stanja.
Prema informacijama kojima raspolaže Patria finansijska dubioza Opće bolnice je oko 4 miliona KM. Uzimajući u obzir novi režim rada koji zahtijeva maksimalan angažman i uposlenika i materijalnih sredstava a bez adekvatne podrške izvjesno je da bi moglo doći do kolapsa Opće bolnice.
Iako su iz Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva stalno isticali da nije suspendovana nijedna medicinska usluga, pacijenti su najviše osjetili koliko se zdravstveni sistem zatvorio. Otkazane su operacije, zakazani pregledi i kontrole, mjesecima nije bilo moguće doći na pregled a najviše su ispaštali hronični bolesnici i oni koji su trebali operacije. Puno je pacijenata koji nisu dočekali ponovno otvaranje bolnica i za one koji nisu hitni slučajevi. Tako je KCUS usred pandemije samoproglasio se bolnicom za tercijarni nivo zdravstvene zaštite da bi tek od 17. avgusta ponovo počeli sa operacijama sekundarnog nivoa zdravstvene zaštite. Iako je Opća bolnica primala sve pacijente koji bi se u normalnim okolnostima dijelili na ove dvije bolnice, KCUS-u nisu umanjena sredstva, a Općoj bolnici nisu povećana.
Unatoč poslu koji se višestruko povećao Općoj bolnici Vlada KS je imala ideju da ova bolnica preuzme i upravljanje privremenim izolatorijem na Bjelavama gdje bi se liječili zaraženi koronavirusom. Samo zahvaljujući glasu struke koji je u ovom slučaju pobijedio odustalo se od te pogubne ideje da se u nebolničkim uvjetima liječe bolesnici s koronavirusom. Pristupilo se rekonstrukciji bivše Garnizone ambulante uz zgradu Opće bolnice gdje će biti izolatorij kojim će upravljati Opća bolnica.
Direktor Gavrankapetanović upozorio je sve nadležne u lancu odgovornosti na alarmantnu situaciju i posljedice koje mogu proizaći ukoliko se ne obezbijede dodatna materijalna sredstva.
Brojevi koji se objavljuju su neumoljivi. Pacijenti su mjesecima bili bez adekvatne zdravstvene usluge i sada pokušavaju nadoknaditi izgubljeno vrijeme. Izjava doktora Gavrankapetanovića da u svoje 32 godine rada na hirurgiji nije vidio toliki broj zapuštenih slučajeva pa i mladih ljudi trebala je biti alarm za sve odgovorne. No, čini se da je prošla potpuno neopažena od strane onih koji bi trebali brinuti za građane KS. U poljuljanoj Vladi gdje još u zraku vise dvije ostavke ministara (zdravstva i rada i socijalne politike) čini se da se više bave sobom nego rješavanjem problema.
Bolnica koja ima tek nekoliko stotina kreveta postala je servis 24/7 za cijeli Kanton Sarajevo i to bi trebala biti dovoljno onima koji se pitaju u ovoj krizi da stave sva potrebna sredstva na raspolaganje Općoj bolnici. Niko još ne želi naglas izgovoriti da postoji strah da Opća bolnica doživi i finansijski i medicinski kolaps čime bi nepovratno bila uništena bolnica koja je otvorena prije 154 godine i koja nosi ime časnog hirurga Abdulaha Nakaša.