Nagorno-Karabah: Civili među prvim žrtvama novog-starog konflikta

(Patria) – Armenijske vlasti su saopćile da je u borbama između snaga Armenije i Azerbedžana život izgubilo najmanje 16 osoba dok je oko 100 povrijeđeno.

Predsjednik Azerbedžana tvrdi da je bilo i civilnih žrtava.

Nagorno-Karabah je po etničkoj strukturi većinski armenska regija na teritoriju Azerbedžana koja nije pod kontrolom vlade Azerbedžana još od 1994. godine kada je Rusija posredovala miru između dvije zemlje.

Od tada su obje strane uspostavile i održavale veliko vojno prisustvo duž demilitarizovane zone koja razdvaja region od ostatka Azerbedžana.  

Usred eskalacije borbi obje zemlje su proglasile opsadno stanje, što znači da je vojska preuzela civilnu vladu.

Armenija tvrdi da je prvi napao Azerbedžan, dok vlada Azerbedžana tvrdi da je u pitanju bila kontraofanziva.

Premijer Armenije Nikol Pashinyan je izjavio da je 'agresija bila planirana' kao i to da predstavlja 'veliku provokaciju usmjerenu protiv regionalnog mira i sigurnosti'.

Iz ministarstva odbrane Armenije je saopćeno da su oborena dva helikoptera vlade Azerbedžana, i da su armenijske snage pogodile tri azerbedžanska tenka.

Predsjednik Azerbedžana Ilham Aliyev je na sastanku o sigurnosti izvijestio o civilnim žrtvama razmjene vatre.

- Vojna provokacija Armenije je planirana provokacija. Za ovo su se pripremali duže vrijeme. Imamo operativna saznanja da Armenija planira novi rat protiv nas, izjavio je Aliyev.

Oglasio se i predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel – on je putem Twittera poručio da je 'ozbiljno zabrinut' situacijom kao i to da se 'vojno djelovanje pod hitno mora zaustaviti kako bi se spriječila dalja eskalacija'.

Oglasila se i vladajuća stranka Turske čiji je glasnogovornik Omer Celik putem Twittera poručio da stranački vrh 'snažno osuđuje napad Armenije na Azerbedžan. Armenija je ponovo uputila provokaciju ignorirajući zakon'. On je također napisao da se 'Armenija igra s vatrom i ugrožava regionalni mir'.

Euronews piše da je odmah regirao i ruski predsjednik Vladimir Putin koji je telefonski razgovarao sa premijerom Armenije i izrazio 'duboku zabrinutost' zbog sukoba.

Bivše sovjetske republike Armenija i Azerbedžan nemaju formalne diplomatske odnose.

Sporna regija Nagorno-Karabah postala je dio Azerbedžana prilikom raspada Sovjetskog saveza, u procesu sticanja nezavisnosti bivših republika.

Međutim, 1988. većinsko armenijsko stanovništvo u tom regionu započinje masovne proteste, zahtijevajući da se ujedini s Armenijom, što je posljedično i dovelo do rata na teritoriji Nagorno-Karabah koji je trajao sve do prekida vatre 1994., ali mirovni sporazum nikada nije potpisan.

Većina zemalja priznala je regiju kao teritoriju Azerbedžana, a UN je 2008. godine usvojio rezoluciju kojom je to i podržao, pozivajući na povlačenje armenijskih snaga.

I Evropski parlament je 2010. godine pozvao na povlačenje armenijskih snaga, ali pod uvjetom da se na sporni teritorij pošalju međunarodne snage koje bi nadzirale teritorij za vrijeme prelaznog perioda.

Sukobi koji su ponovo počeli 2016. godine, imali su za posljedicu na stotine civilnih žrtava sve do prekida vatre koji je (ponovo) posredovala Rusija.