Nagorno-Karabakh: Nakon prekida vatre slijede međunarodna diplomatija i monitoring

(Patria) – SAD i Francuska planiraju uskoro poslati diplomatske predstavnike u Moskvu kako bi razgovarali o sukobu u regiji Nagorno-Karabakh, saopćeno je u četvrtak iz ruske vlade, dva dana nakon što je Kremlj mobilizirao trupe u armensku enklavu u Azerbedžanu.

Moskva sa Washingtonom i Parizom kopredsjedava međunarodnom grupom koja nadgleda spor u Negorno-Karabakhu, međutim, SAD i Francuska nisu bile uključene u sporazum o prekidu vatre koji je Rusija potpisala sa Armenijom i Azerbedžanom.

- Ni u kom slučaju se ne želimo distancirati od naših američkh i francuskih prijatelja, izjavio je ruski ministar vanjskih poslova Sergei Lavrov. 'Štaviše, pozvali smo ih u Moskvu. Oni će stići u narednih nekoliko dana da razgovaramo o formi njihovog doprinosa sprovedbi postignutih sporazuma', objasnio je Lavrov.

Sporazum, koji nije osporio teritorij koji je u Nagorno-Karabakgu osvojila vojska Azerbedžana (u smislu da je vraćen etničkim Armencima), potakao je proteste u Armeniji kojima se poziva na smjenu premijera Nikola Pashinyana.

Pashinyan koji je imenovan 2018. godine nakon što su protesti protiv korupcije doveli do svrgnuća prethodne vlade, izjavio je u čevrtak da je sporazum potpisao kako bi se postigao mir i spriječio dalji gubitak života.

Armenci koji žive blizu regije Nagorno-Karabakh pokazali su pomiješana osjećanja u pogledu dolaska ruskih mirotvoraca, ali su im svejedno ukazali dobrodošlicu.

Turska, koja je podržala Azerbedžan tokom sukoba, potpisala je protokol sa Rusijom u srijedu na temelju kojeg će formirati zajednički koordinacioni centar za monitoring mirovnog sporazuma postignutog nakon tri prethodna propala pokušaja.

Detalji 'monitoringa' se tek trebaju utvrditi, a turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu je saopćio u četvrtak da zvanična Ankara očekuje posjetu ruskih dužnosnika već u petak kako bi razgovarali na tu temu.  

Nagorno-Karabakh je međunarodno priznata enklava kao dio Azerbedžana, koji je sada postao osma bivša sovjetska republika sa ruskim vojnim prisustvom. Moskva ima vojne baze u pet susjednih zemalja, kao i trupe u regionima koji su se odvojili od tri preostale bivše sovjetske zemlje.