SARAJEVO, (Patria) - Nedžad Koldžo kandidat je SDA za četvrti mandat za načelnika Općine Novo Sarajevo. U intervjuu za Patriju govori o kampanji, projektima, nadležnostima općine.
Patria: Na kraju ste trećeg mandata načelnika općine Novo Sarajevo. Prvi put ste na to mjesto izabrani 2007. godine, a zatim su vas građani birali 2008., 2012. i 2016. godine. Pred samim smo izborima. Iza vas je kampanja koja je ove godine bila u drugačijim uslovima zbog pandemije koronavirusa. Kako je vama prošla kampanja i kakva su očekivanja 15. novembra?
Koldžo: Činjenica je da se ovi izbori provode u jednom čudnom vremenu, u vremenu pandemije korona virusa, što je i diktiralo sam tok vođenja kampanje. Međutim, što se same kampanje tiče, mislim da moja kampanja traje moj cijeli mandat. Zajedno sa saradnicima trudio sam se da svaki dan radimo i činimo sve kako bi taj dan riješili neki od problema naših sugrađana. Mi smo kao Stranka demokratske akcije otkazali sve predizborne skupove iz odgovornosti prema građanima. Naša kampanja je ustvari bila usmjerena i bazirana na našem radu, a naša najbolja odbrana od strane neargumentovanih napada i nekompetentnih ljudi koji u glavi imaju samo jednu želju da ovladaju nekim općinskim resursima, je upravo ta armija projekata koji stoje iz nas. To je nešto što građani vide, tako da je zaista moje očekivanje da građani, gledajući svoj interes, podrže one koji su pokazali da znaju obzirno, predano i odgovorno da rade na rješavanju njihovih problema.
Najviše što me iznenadilo je to da kandidati obećavaju kao da imaju mehanizam da od novina režu novac, ne vodeći računa o zakonitosti i realnosti svojih obećanja i očito ne poznajući činjenicu da budžet ima i prihodovnu, pored rashodovne strane. S obzirom na trenutnu situaciju punjenja budžeta i evidentnog pada prihoda samo mogu reći da su pred nama izuzetno teški dani i iz toga proizilazi moja realnost. Pored svih planova za naredni period, ljudi su nam najveća vrijednost. Mislim da moj dosadašnji rad dokazuje i pokazuje da sve što sam uradio, uradio sam u cilju ostvarivanja opšteg dobra za naše Novo Sarajevo i zato smatram da imam puno moralno pravo da kažem građanima da glasaju za mene, jer to je način da i dalje zajedno napredujemo i kao i do sada radimo na onome što se zove rješavanje naših problema.
Patria: Sigurno je da će cijela situacija utjecati na izlaznost, a tu je problem i sa neadekvatnim pristupom CIK-a za glasače koji su u izolaciji. Očekivati je da će ponovo biti i onih koji će i ove godine apstinirati od izlaska na izbore. Koja je vaša poruka glasačima?
Koldžo: Nažalost, i ja mislim da to pitanje ima smisla i da će to zaista biti veliki problem, što na neki način dovodi u pitanje i kredibilitet samih izbora. Cijeli aparat je sistemski zakazao, s obzirom na vrijeme u kojem se izbori dešavaju i na rastući tempo pandemije, koja svaki dan zahvata sve više i više naše društvo. Poruka glasačima je prvo da se maksimalno zaštite. Najvažnije je da svi misle na svoje zdravlje, ali je i isto tako važno da izađu na birališta, da ne dozvole da neko drugi odlučuje u njihovo ime, da ne dozvole da preovladaju laži i mržnja i da se potrude da daju glas onima koji su u svom prethodnom radu pokazali i dokazali da su spremni i sposobni, te da znaju stvarati kvalitetniji životni prostor i brinuti se o svojoj lokalnoj zajednici.
Patria: Kada posmatrate cijeli ovaj period otkako ste načelnik koje biste infrastrukturne projekte izdvojili kao najveći uspjeh općine?
Koldžo: Svaki realizovani projekat u određenoj oblasti smatra se uspjehom. Čitav je niz infrastrukturnih, komunalnih i saobraćajnih projekata koji su realizovani sa ciljem unapređenja kvaliteta života naših sugrađana, a možda su po visini investicija najznačajniji uspostava „Dječije kuće“, koja predstavlja jedan potpuno novi standard u oblasti brige za najmlađe sugrađane kada su u pitanju vanškolske aktivnosti i neformalno obrazovanje, a u sferi kulture, tehnike i tehnologije. Zatim, uspostava mreže centara za zdravo starenje, izgradnja dječijih parkova u ul. Envera Šehovića, Južne longitudinale i kružnih tokova kojima su smanjene saobraćajne gužve, potop izgradnja Sportske dvorane, ambulanti i mjesnih zajednica, gdje posebno moram istaći izgradnju mjesne zajednice i ambulante Hrasno brdo, kao i energijska sanacija objekata pet osnovnih i dvije srednje novosarajevske škole, kao i adaptacija sala za tjelesni odgoj u tri osnovne škole.
Posebno sam ponosan na sve što smo radili kada je u pitanju briga o osobama treće životne dobi, zbog čega i sami kažu da smo lider u ovoj oblasti. U okviru naše nadležnosti, poduzeli smo dosta aktivnosti u cilju poboljšanja položaja mladih kroz dodjelu stipendija, projekte iz oblasti sporta i kulture, kroz program aktivne politike zapošljavanja, te saradnju sa školama.
Općina u svojoj Strategiji razvoja ima segment brige o mladima, a planiramo i izradu posebne Strategije prema mladima. Pružamo i kontinuirano podršku nezaposlenim porodiljama i porodiljama po rođenju blizanaca, trećeg i svakog narednog djeteta, a izdvajamo i značajna sredstva za sufinansiranje vantjelesne oplodnje. Ponosan sam i na to da imamo jednu efikasnu općinsku administraciju čime smo u stanju da 2/3 budžeta Općine vraćamo građanima.
Patria: Mnogi građani ni danas ne znaju u potpunosti koje su nadležnosti općine. Smatrate li da bi trebalo proširiti nadležnosti općine kada je riječ o školstvu i zdravstvu. Neke od vaših kolega su predlagali da općine preuzmu primarnu zdravstvenu zaštitu odnosno da ne zavisi od Kantona Sarajevo. Slažete li se s tim?
Koldžo: Pitanje nadležnosti je, nažalost, toliko komplikovano da ga čak ni velik broj ljudi koji rade na tome ne mogu razumjeti. Sve je uzrokovano time što Kanton Sarajevo, nema Zakon o principima lokalne samouprave KS, a isto tako nema ni Zakon o raspodjeli javnih prihoda koji bi onda i suštinski potvrdio ko je za šta nadležan. Najjednostavniji primjer je, recimo da mi nemamo nikakvih sredstava za održavanje komunalne higijene, ona su na Kantonu, ali mi vrlo često u nekim slučajevima moramo reagovati kada vidimo da onaj ko bi to trebao da uradi, ne radi, pa se onda moramo baviti ponekad čak i onim stvarima koja nam nisu dirketna nadležnost. Što se tiče rješenja, ono se mora donijeti na način da se ovaj Zakon donese što je moguće prije. Mi načelnici četiri sarajevske Općine smo već davno proklamovali naš stav, da taj Zakon mora biti usaglašen sa Evropskom poveljom o lokalnoj samoupravi, zatim da se sve nadležnosti moraju jasno i precizno razdvojiti, da sve prenesene nadležnosti, bez obzira koje one bile moraju biti propraćene adekvatnim finansijskim sredstvima koja nam omogućavaju da se te nadležnosti provedu, a što je ustvari i obaveza kroz Federalni zakon o budžetima.
Što se tiče konkretno zdravstva i školstva, znam da je u Sarajevu situacije dosta složena kad je u pitanju taj segment nadležnosti. Što se tiče osnovnog i predškolskog obrazovanja, postoji i presuda Ustavnog suda kojom je Skupštini Kantona Sarajevo, još prije pet ili šest godina, naloženo da se ta nadležnost vrati jedinicama lokalne samouprave, što nažalost nikada nije provedeno. Isto tako, postoji i presuda Ustavnog suda o obavezi Kantona Sarajevo, koja je donesena na osnovu moje apelacije Ustavnom sudu, da donese Zakon o raspodjeli javnih prihoda, što, također nažalost nije provedeno. Iz tog razloga jedinice lokalne samouprave trpe ogromnu štetu zbog problema koji su prouzrokovani nerazgraničenjem i nedefinisanjem određenih nadležnosti. Moramo svi biti svjesni, da opet najviše zbog svega ovoga trpe upravo građani.
Patria: Na kraju smo 2020. godine. Postoji li plan projekata ili vizija kako bi Novo Sarajevo trebalo izgledati za pet godina. Šta treba popraviti, šta izgraditi, šta unaprijediti?
Koldžo: Jedna smo od prvih Općina koja je izradila Strategiju razvoja do 2023. godine uz punu pomoć i podršku naših sugrađana, a koju ćemo morati revidirati i produžiti do 2027. godine. Moja obaveza je da i dalje radim na realizaciji projekata i ostvarivanju ciljeva sadržanih u Strategiji, a koji su velikim dijelom sadržane u programu „10 + 10“. Radi se upravo o deset velikih projekata koji su proistekli iz Strategije, dok drugih deset programa predstavljaju kontinuirane aktivnosti koje su već započete, a uglavnom imaju socijalni, kulturni i sportski karakter.
Neki od tih strateških projekata koje namjeravam realizovati u narednom periodu su: izgradnja objekta Osnovne škole „Pofalići“, te izgradnja objekata predškolskog odgoja počevši sa rekonstrukcijom objekta vrtića „Kolibri“ u ulici Kolodvorska, zatim uređenje i uspostava sportsko – rekreativnog centra na lokalitetu Strelišta i kasarne „Šemso Baručija“ u Velešićima, završetak izgradnje Južne lingitudinale, izgradnja Centralnog spomen – obilježja šehidima i poginulim borcima na Čengić Vili, uređenje Vilsonovog šetališta kroz projekat „Smart City“, izgradnja Parka nacionalnih manjina i dječijih igrališta u ulicama Grbavička i Varaždinska, potpom izgradnja četvrtog Centra za zdravo starenje „Grbavica“, te izgradnja vodovodne i kanalizacione mreže na području općine.
S obzirom na vrijeme i situaciju u kojoj se nalazimo, morat ćemo, kao i do sada, raditi na pružanju pomoći građanima u prevazilaženju posljedica krize izazvane pandemijom i u ovom slučaju ljudi, odnosno građani će biti naš prvi prioritet. Od pojave pandemije korona virusa poduzeli smo niz različitih preventivnih mjera. Prvi smo i jedini u državi proveli nekoliko sistemskih dezinfekcija cjelokupnog javnog prostora Općine, a realizovali smo i sedamnaest programa pomoći ublažavanja zdravstvenih, socijalnih i ekonomskih posljedica namijenjenih najugroženijoj populaciji stanovništva, te privrednim i fizičkim subjektima, a istima je bilo obuhvaćeno više desetina hiljada naših sugrađana. Bez obzira na sve druge planove i po cijenu da temeljito promijenimo prioritete koji su obično sadržani u budžetima, sve svoje kapacitete usmjerit ćemo na pružanje pomoći građanima u prevazilaženju negativnih posljedica panedmije, a spremni smo da pomognemo i u nabavci vakcina. Ljudi su naše najveće bogatstvo i u ovom teškom trenutku smo potpuno svjesni da se moramo orijentisati na pružanje pomoći svim ugroženim kako bi naše društvo opstalo.