Trump planira ubrzati povlačenje dijela američke vojske iz Afganistana i Iraka

(Patria) – Administracija predsjednika Trumpa navodno planira prepoloviti američko prisustvo u Afganistanu prije predaje dužnosti administraciji novoizabranom Joe Bidenu.

Prema pisanju nekoliko američkih medijskih kuća, planirano reduciranje snaga će gotovo prepoloviti kapacitete sa postojećih 4.500 vojnika u Afganistanu na 2.500, dok će u Iraku od 3.000 vojnika ostati također 2.500.

Međutim, neki od Trumpovih stranačkih kolega ne smatraju odluku mudrom jer se plaše da bi ubrzano povlačenje destabiliziralo ionako nesiguran mirovni sporazum sa talibanima, ohrabrujući time pobunjenike da preuzmu vlast – što bi obeshrabrilo i oslabilo vladu Afganistana.

Čelnik Senata, republikanac Mitch McConnell smatra da bio ovakvo ishitreno povlačenje 'nanijelo štetu saveznicima, a oduševilo sve one koji nam žele loše'.

- Posljedice preranog američkog povlačenja bile bi vjerovatno i gore nego povlačenje iz Iraka 2011. pod predsjednikom Obamom koje je dovelo do jačanja ISIL-a i novog talasa globalnog terorizma, objasnio je McConnell.

Međutim, neki analitičari sugeriraju da nije jasno da li će se Trumpove naredbe moći sprovesti brzinom kojom bi on to želio kako bi održao svoj imidž predsjednika koji je zaustavio američke 'beskrajne ratove', te da bi takav potez imao manji odjek jer se dešava samo nekoliko sedmica prije smjene u Bijeloj kući, piše britanski Guardian.

Bivši sekretar odbrane Mark Esper je iznenada smijenjen jer je navodno osporio plan brzog povlačenja smatrajući da talibani nisu ispunili uvjete za takav potez.

- Talibani su u Dohi rekli svima koji su marili da čuju, da su im SAD obećale predati kontrolu nad Afganistanom te zato i ne moraju pregovarati – jer će im se afganska vladina delegacija morati predati, kazao je bivši američki izaslanik za Afganistan, Michael Semple.

On je dodao da će 'talibani iskoristiti bilo kakvo povlačenje za narativ o vlastitoj pobjedi. Tada će moći reći svojoj vojsci, kao i onoj afganske vlade, da američko povlačenje ne ovisi o tome da li će talibani zaustaviti borbe jer su SAD odobrile da talibani zauzmu Kabul – što je upravo ono na čemu oni rade'.

Semple, inače profesor na Univerzitetu Queens u Belfastu, smatra da to 'nema smisla' jer 'niko ne želi talibani ponovo dođu na vlast, ali oni upravo to pokušavaju, i dovoljno su arogantni da misle da mogu pritom sve potrati'.

Istovremeno, Laurel Miller, bivši američki v.d. specijalnog izaslanika za Afganistan i Pakistan, smatra da mnogo ovisi o načinu na koji će se izvršiti naredbe o povlačenju.

- Želio bih znati efekte vojnih operacija u pogledu zatvaranja baza, i što to znači u pogledu zračne moći, objašnjava Miller i nastavlja: 'Pretpostavljam da će se odjel za odbranu pokušati zaštititi kroz upotrebu ugovarača, pa čak i kreativno knjigovodstvo u pogledu šire kategorizacije onog što se broji kao trupe u Afganistanu spram onih na terenu.

Viši analitičar Međunarodne krizne grupe (ICG) za Afganistan, Andrew Watkins kaže da su mu američki dužnosnici otkrili da će se 'diljem zemlje zadržati puni kontrateroristički i ofanzivni kapaciteti', čak i ako ostane (samo) 2.500 vojnika.

- Talibanima će zasigurno odgovarati dodatno američko povlačenje, ali oni su već značajno promijenili svoj pristup (od agresivno pobjedničkog u pomirljivi) otkad su rezultati američkih izbora postali jasniji. To sugerira da bi se možda mogli primiriti i čekati da vide šta namjerava Biden, umjesto da prihvate Trumpovu naredbu kao 'zeleno svjetlo' za neku drastičniju akciju, ističe Watkins.