Džumhur: Odlazak Tegeltije početak procesa promjena u pravosuđu

SARAJEVO, (Patria) - Ne smatram da će se odlaskom Milana Tegeltije riješiti svi problemi , jer jedan čovjek ne čini pravosuđe.Vjerujem da je to jedan početak procesa, kaže Jasminka Džumhur, ombudsmen za ljudska prava Bosne i Hercegovine u razgovoru za BHT1.

Predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Milan Tegeltija je u obraćanju javnosti u kojem je najavi osvoju istavku, govorio kako su se protiv njega vodili orkestrirani napadi, čak i prije nego što je postao predsjednik VSTV. O tome da li su u bila ugrožena njegova ljudska prava, Jasminka Džumhur ombudsmen za ljudska prava Bosne i Hercegovine, kaže:

“Vjerovatno da su bila ugrožena, mi bismo zaprimili žalbu. Svaki građanin, bez obzira koju dužnost obnaša i šta radi, ima pravo da njegova osnovna ljudska prava budu zaštićena. Ako su ta ljudska prava sublimirana činjenicom da se krši zakon, ako je to, konkretno pravo na život, naravno da tu ima i pitanja krivične odgovornosti i zato postoje nadležni organi, prije svega tužilaštvo i pravosuđe, da to procesuira”, kaže Džumhur.

Dodaje da svako onaj ko ima sumnje da su mu ugrožena prava, te da je na bilo koji način ugroženo egzistiranje, treba da iskoristi institucionalne mehanizme.

“Ako to ne uradi, onda se sve svodi na jednu vrstu špekulacija.Mi to zaista moramo izbjegavati i pravnici prije svega moraju govoriti jezikom činjenica”, kažer Džumhur.

O tome da li je u cijeloj kampanji, kako ju je nazvao, Tegeltija imao dovoljno prostora da se odbrani i kaže svoju stranu priče, Džumhur kaže da je pravosuđe treći stub vlasti.

“Ako ne koristite instiitucionalne mehanizme, onda ne vjerujete u njih. Ne mogu govoriti da mi se krše ljudska prava,a istovremeno ne koristiti institucionalne mehanizme u slučaju da imam indicija ili činjenica koje ukazuju da se moja prava krše”, kaže Džumhur.

O mogućnosti popravljanju stanja u pravosuđu nakon odlaska Tegeltije, Džumhur kaže kako neki procesi moraju početi:

Ne smatram da ćemo time riješiti sve probleme , jer jedan čovjek ne čini pravosuđe. Ali, ako je na čelu toga,a ja uvijek kažem da “riba smrdi od glave”, ja vjerujem da je to jedan početak procesa, s obzirom na veliki broj kolega iz pravosuđa za koje znam da su čestiti i koji su spremni da sačuvaju svoj integritet i kredibilitet cjelokupne branše, kaže Džumhur.

Ne želeći da se veže samo za VSTV, Džumhur kaže kako je u BiH specifično to što se ne možemo poistovjećivati s funkcijom koju obnašamo:

“Institucija nije jedan pojedinac i ako govorimo o VSTV-u, predsjednik je prvi među jednakima. VSTV predstavlja pravosudnu zajednicu. To je taj treći stub vlasti koji je posebno osjetljiv.”, kaže Džumhur.

Objašnjava da mogu biti loši zakoni , ili da su nam slabe institucije u implementaciji zakona, ali da je upravo treći stub vlasti-pravosudni taj korektor koji treba da osigura primjenu međunarodnih standarda i svega onoga što se dešava u procesu usvajanja i primjene zakona.

Ombudsmenka za ljudska prava BiH kaže kako se najveći broj broj žalbi građana , više od 50 posto odnos na građanska i politička prava, znači prvu generaciju prava . Unutar toga najveći broj žalbi je na pravosuđe- tiče se dužine sudskog postupka i izvršenja presuda jer to govori o efikasnosti razmatanja pitanja koja se odnose na rad sudova. U u posljednje vrijeme sve više je pritužbi na rad Tužilaštva i neefikasnosti pravnog lijeka na tužilačke odluke.

“Samim tim što imate preveliku moć, a pravosuđe je ima i treba da ima zato što je korektor svega, granica između korištenja i zloupotrebe moći je uvijek upitna, ne samo u kontekstu BiH, nego i u globalnoj sferi “, kaže Džumhur..

O stanju ljudskih prava na današnji Međunarodni dan ljudskih prava- u BiH, o Džumhur kaže kako su u ona, u odnosu na poslijeratni period , sve do 2005, 2006, kada su bila u fokusu, marginalizirana na globalnoj sceni.

” Jačaju neke struje koje stavljaju prioritet upravo na moć u odnosu na ljudska prava koja su osnovni segment demokratije , gdje je pitanje odlučivanja, korištenje dijaloga, postizanja konsenzusa , kaže Džumhur.

Dodaje kako je osnovna slabost u BiH donošenje zakona po skraćenoj proceduri bez javne rasprave, po hitnom postupku , samo s jednim ciljem -da se postigne konsenzus unutar onih koji odlučuju, jesu od 2010. , posebno 2014. ljudska prava stavila na marginu.