Dr. Ler: Zbog mjera za Covid-19 ni sezonska gripa neće imati ekstenzivan epidemijski rast

(Patria) - Od početka pandemije COVID-19 u cijelom svijetu je preporučen i koristi se set higijensko-profilaktičkih, ujedno i protivepidemijskih mjera, koji čine redovno nošenje maski za lice, fizička distanca i povišeni stupanj održavanja lične higijene, prvenstveno higijene ruku. O tome šta su nam ovakve mjere donijele piše epidemiolog prim. dr. Željko Ler, nekadašnji direktor Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH.

"Do sada je ovaj set mjera bio glavno oružje u borbi s pandemijom, odnosno smanjenjem rizika od infekcije SARS CoV-2 virusom, uzročnikom COVID-19. Iako često osporavane, ove mjere su, vjerovatno, značajno doprinijele mnogo nižoj stopi obolijevanja, iako svakodnevno svjedočimo otkrivanju velikog broja novozaraženih i novooboljelih osoba, kod kojih, nažalost, u 2-3% slučajeva bolest ima letalan ishod. Pitanje je kako bi tekao epidemijski proces i koliko bi bilo zaraženih, oboljelih i umrlih, da se nismo, u većini, pridržavali ovih mjera? 

U pokušaju odgovora na ovo pitanje, analizirano je kretanje bolesti, koje su po mehanizmu širenja, putevima prenošenja i ulaznim mjestima uzročnika slične COVID-19. Radi se, naime, o grupi oboljenja svrstanih u Akutne Respiratorne Infekcije (ARO), koje se, kao takve prijavljuju i klasificiraju u morbiditetnoj strukturi, a u skoro 85% slučajeva su virusne etiologije (za analizu su korišteni sedmični izvještaji Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH).

Za navedenu grupu oboljenja, kao i za COVID-19, pa i gripu, je zajedničko da se interpersonalno prenose uglavnom kapljičnim putem, krupnim Flugge-ovim kapljicama, koje zaražena osoba izbacuje prilikom kihanja, kašlja i glasnog govora. Smatra se da je ovaj put prenošenja efikasan na udaljenosti od 1,5 do 2 metra.

Iako je kretanje ARO analizirano u relativno kratkom periodu od dva mjeseca, ove i prethodne godine, diktirano njihovim sezonskim javljanjem, dobijene rezultate je vrijedno razmotriti i prodiskutirati.

Iz narednog grafičkog prikaza, jasno se uočava mnogo veča učestalost ARO tokom oktobra i oovembra 2019. godine, u odnosu na isti period tekuće godine. Razlike u broju prijavljenih slučajeva po sedmicama se kreću i do nekoliko hiljada.

Razloge za ovakvu situaciju treba tražiti prvenstveno u poštivanju preporučenih mjera tokom pandemijske 2020. godine. Ove mjere, nesumnjivo, smanjuju rizik
od zaražavanja, ali taj rizik nije na nuli, kako kaže dr. Aaron Milstone, epidemiolog i professor pedijatrije na Johns Hopkins Medicine. Mnogi autori se slažu da su se maske, do sada, pokazale kao najučinkovitije sredstvo za smanjenje širenja virusa.

Pravilno nošenje maski, fizička distanca i često pranje ruku, uz ostale mjere propisane od strane nadležnih Kriznih štabova, dozvoljavaju pretpostavku da ni sezonska gripa neće imati intenzivan i ekstenzivan epidemijski tok. Tome će, svakako, u velikoj mjeri doprinjeti i vakcinacija, koja se preporučuje u što širem obuhvatu. A kada je COVID-19 u pitanju, do dolaska vakcine kao specifične mjere zaštite, preostaje nam da poštujemo mjere, s kojima smo već saživjeli, a koje su bez sumnje dokazale svoju učinkovitost!