BEZ ČOVIĆA I HDZ-a Ima li hrvatska alternativa sagovornika u BiH

(Patria) - Negativna kampanja Hrvatske prema BiH koju stalno podgrijavaju premijer Andrej Plenković i predsjednik Hrvatske Zoran Milanović naišla je na osudu i drugog dijela građana i politike u Hrvatskoj koji Bosnu i Hercegovinu zaista smatraju svojim dobrim susjedom. Taj drugi dio smatra da je politika HDZ-a Hrvatske samo naslonjena na HDZ BiH na čijem je čelu Dragan Čović koji smatra da su „pravi i legitimni“ Hrvati samo oni koji imaju člansku karticu HDZ-a. To je nova hrvatska alternativa koja oštro kritikuje Čovića i HDZ BiH koji otvoreno govori o pogubnosti Čovićeve politike potpognute hrvatskim HDZ-om. 

Hrvatska alternativa vidjela se i 8. decembra u Saboru Hrvatske i to u govorima saborskih zastupnika Sandre Benčić i Bojana Glavaševića iz Zeleno-lijeve koalicije u toku rasprave o Hrvatima u BiH. Glavašević je kazao da raspravu o BiH treba pomaknuti iz diskursa o konstitutivnim narodima prema diskursu o razvoju te zemlje.

„Četvrt stoljeća poslije Daytona, BiH nije uspjela uzeti zamah i napredak prema EU i drugim integracijama, a uzrok je tome prije svega politika iz nacionalne vizure, koja zanemaruje interese svih građanki i građana BiH. Takve su politike divizivne i neučinkovite. Koliko šansi takvim politikama trebamo još davati? Treba napokon priznati da su takve politike kočnica razvoju BiH”, kazao je Glavašević. 

On je dodao da se ne treba niko u BiH treba odreći svog identiteta, kulture i jezika već da nacionalni identiteti ne bi trebali više biti primarni kriterij za kreiranje politike u BiH i prema BiH.

“Možemo promišljati BiH kao demokratsku i ravnopravnu zemlju u kojoj nacionalni ključ nije jedini i presudni faktor, nego jedan od mnogih. Sadašnja politika Hrvatske prema BiH svodi se na davanje diplomatske podrške onim liderima koji, da se diplomatski izrazim, imaju problema s dokazivanjem porijekla svoje imovine, ili onima koji su spremni negirati ratne zločine. Manje diplomatski rečeno, trenutna politika Hrvatske prema BiH zapravo je politika HDZ-a prema HDZ-u BiH. To nisu europske poruke, i to nije europski smjer“, kazao je Glavašević. 

Nakon Glavaševića obratila se Sandra Benčić. Vrlo otvoreno je govorila o prvom čovjeku HDZ-a BiH, Draganu Čoviću.

“Jedino što je osigurano hrvatskom narodu narodu u vezi njegovog položaja u BiH, čini se da je povlašten položaj pojedinih Hrvata u BiH”.

Kazala je da je Čović „autentični predstavnik HDZ-ove politike”.

“Jednog od prvaka u broju pravosudnih procesa koji su se protiv njega vodili: bilo mu je suđeno, bio je hapšen, čak su nestajali i dokumenti o njegovom slučaju od Suda BiH prema Kantonalnom sudu u Sarajevu, ali nikada nije osuđen“, kazala je Benčić. 

Dotakla se i Čovićeve prošlosti dok je bio direktor mostarskog Sokola.

“Postoji dokumentacija da su ratni zarobljenici u to vrijeme dolazili besplatno raditi u Sokol. Na to pitanje, Čović je u emisiji HTV-a ‘Nedjeljom u dva’, odgovorio kako ‘u ratu nitko nije radio za novce’ i da te osobe ‘ni na koji način nisu doživljavale kakvu neugodnost ili se prema njima postupalo nečasno. Vaš predstavnik u BiH je priznao da je bila riječ o civilima lišenim slobode koji su u njegovom poduzeću mjesecima besplatno radili kao robovi – to vam je definicija robovlasništva. On to nije demantirao, samo je rekao da u ratu nitko nije radio za novce. To je autentični predstavnik hrvatske politike u BiH, i to je predsjednik HDZ-a BiH. To je ono što HDZ daje Hrvatima BiH kao najbolje od sebe”, kazala je Benčić.

Pobrojala je svo Čovićevo bogatstvo koje se vodi na više osoba, te kazala kako je Čović “preusmjerio tok rijeke Radobolje, iz čijeg se izvorišta napaja veći dio grada Mostara, i to sve je sagradio na zemljištu koje je prema planu bilo predviđeno kao rekreacijska zona, a ne građevinsko zemljište”.

“Njegov punac je od svoje rudarske imovine uspio steći obiteljsku kuću u Mostaru, stan u Zagrebu, vilu od četiri kata u Zaostrogu, i tako dalje“, kazala je.

Napomenula je da je Čović dobio počasni doktorat Sveučilišta u Zagrebu, i to za jačanje bilateralnih odnosa BiH i Hrvatske.

„Da li je to za osiguravanje sigurne zone za bjegunce od hrvatskog pravosuđa – to bi mogli i tako tumačiti, ako imaju ispravnu stranačku iskaznicu. Potom, “’za očuvanje hrvatskog identiteta’, a koje je vidljivo u njegovom promicanju arhitektonske baštine i stila HDZ-a”. Također, “’za promicanje demokratskih vrijednosti’, valjda po broju sudskih procesa zbog korupcijskih afera koje ima iza sebe… Evo, to je, dragi moji kolegice i kolege, primjer kako se HDZ odnosi prema Hrvatima u BiH”, zaključila je Sandra Benčić.

Dakle, u Hrvatskoj postoje ljudi, pokreti, stranke koji su spremni graditi drugačije odnose sa Bosnom i Hercegovinom i sa Hrvatima u BiH, ali samo trebaju naći sličnog sagovornika. Možda će rezultati mostarskih izbora iznjedriti snage koje su spremne uspostaviti novu političku paradigmu u odnosima BiH i Hrvatske kao dvije samostalne i suverene države, a nikako nastaviti politiku patronata koju Hrvatska provodi nad BiH već dvije decenije.