SARAJEVO, (Patria) – BiH neće moći napraviti napredak na putu ka Evropskoj uniji dok ne ispuni 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji. Riječ je o reformama u nekoliko oblasti, vadavina prava, ljudska prava i slobode, demokratija, zakodavstvo, ekonomija, politički okvir a koji se odnosi i na izmjene Ustava BiH.
Prilikom posjete ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova BiH nakon sastanka sa članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom, Lavrov je kazao da se Ruska Federacija neće miješati u evropski put BiH, kao i da on mora biti na principima Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Dodik se nadovezao tvrdeći da Evropska unija sama “blokira put BiH u Evropsku uniju tražeći da BiH uradi nešto od onih 14 principa koji su suprotni Dejtonu i Ustavu".
Zatražili smo i komentar Delegacije EU u BiH.
„Kao što je slučaj sa svakom zemljom u procesu pristupanja, u određenom trenutku biti će potrebno izmijeniti Ustav. Kao što je navedeno u Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji, potrebne su značajne dodatne reforme kako bi se osigurala jednakost i nediskriminacija svih građana, odnosno kako bi se adresirale odredbe zasnovane na etničkoj pripadnosti i prebivalištu koje nisu u skladu sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Iako decentralizovana struktura države nije nekompatibilna sa članstvom u EU, Bosna i Hercegovina će trebati reformisati svoj institucionalni okvir, uključujući na ustavnom nivou, kako bi mogla da učinkovito učestvuje u procesu odlučivanja unutar Evropske unije, te da u potpunosti provodi i primjenjuje pravnu stečevinu EU“, odgovorili su za Patriju.
Jedan od problema je što Dodik ne prihvata prebacivanje nadležnosti sa entiteta na BiH, već suprotno čak traži i vraćanje nekih nadležnosti na entitete.
To se sada najbolje vidi i u pregovorima o novom zaduženju kod Međunarodnog monetarnog fonda koji traži određene obaveze od BiH, a iz RS-a smatraju da je riječ o prijenosu nadležnosti sa entiteta na BiH što za njih nije prihvatljivo.
Između ostalog traži se uspostavljanje registra računa svih fizičkih lica u Centralnoj banci BiH, rješavanje obaveza Energetske zajednice zbog kojih BiH krši svoje evropske obaveze i novi, osavremenjeni zakon o elektronskom potpisu. Svde je izvjesnije da BiH neće uspjeti doći do dogovora sa MMF-om što će otežati cjelokupno funkcionisanje BiH jer su i Budžeti za 2021. godinu kreirani prema najavama dodatnog zaduženja.