Preminuo akademik Dževad Hozo

SARAJEVO, (Patria) - Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine obavijestila je bosanskohercegovačku javnost i medije da je u nedjelju 20. decembra u Sarajevu preminuo istaknuti bh. umjetnik i grafičar, redovni član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine akademik Dževad Hozo.

Akademik Dževad Hozo je član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine od 1981. godine. Datum komemorativne sjednice i sahrane akademika Hoze biće naknadno objavljeni.

Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegoivne izražava najdublje i najiskrenije saučešće porodici, saradnicima i prijateljima akademika Dževada Hoze.

Dževad Hozo (1938.) jedan je od najrespektabilnijih bosanskohercegovačkih grafičara. Likovnu naobrazbu započeo je 1957. godine na Filozofskom fakultetu u Beogradu pri Odsjeku za istoriju umetnosti. Hozo naredne godine (1958.) prekida studij i upisuje Akademiju likovnih umjetnosti u Ljubljani.

Nakon završetka studija izlaže na samostalnim i grupnim izložbama u zemlji i inozemstvu (Celje 1965., Ljubljana 1966., Bremen 1967., Stolac 1972., Tokio 1966., Aleksandrija 1967., Krakov 1971., Tokio 1973. i druge).

Nosilac je 18 nacionalnih i međunarodnih nagrada (Zagreb 1966., Beč 1967., Ljubljana 1967., Fredrikstad 1970., Frehen 1973., i druge).

Od 1979. godine Dževad Hozo predaje kao profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu na Katedri za grafiku. Godine 1981. postaje član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.

"Potomak petrovačke i bihaćke porodice, Dževad Hozo se rodio 10. maja 1938. u Užicu. U Bihaću je završio gimnaziju i iste godine je upisao historiju umjetnosti na beogradskom filozofskom fakultetu. Studij je prekinuo i 1958. godine upisao se na Akademiju likovnih umjetnosti u Ljubljani. Poslije diplome 1963. godine upisao je grafičku specijalku kod prof. Rike Debenjaka. Već za vrijeme studija putovao je u Pariz i u Poljsku, kasnije pak studijski se usavršavao na putovanjima po ltaliji, Njemačkoj, Austriji, Maroku i Švicarskoj. Godine 1966. je dobio status slobodnog umjetnika sve do 1973. godine kada je postao docent za grafiku na novoustanovljenoj Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, kao vođa i utemeljitelj katedre za grafiku. Po dolasku u Sarajevo odmah se uključio u umjetnički život grada.

Radio je na oblikovanju programa Collegiuma artisticuma i napisao rukopis o manuelnim grafičkim tehnikama, kojeg je kasnije izdao pod naslovom “Umjetnost multioriginala” kod izdavača Prve književne komune, u Mostaru 1988. godine. 1976. godine diplomirala je prva generacija sarajevskih grafičara pod njegovim tutorstvom; 1979. postao je vanredni profesor; (redovni 1983). 1981. godine primljen je u Akademiju nauka i umjetnosti u Sarajevu. U zadnjem ratu ostao je na svom radnom mjestu, učio i tiskao grafiku i tako prkosio glupostima oko sebe. Sa akademicima (potpredsjednik) i studentima na Akademiji likovnih umjetnosti izdržao opsadu Sarajeva", navodi se u biografiji.