Vlada FBiH: Kriznom štabu rok sedam dana za potvrdu ili izmjenu naredbe

SARAJEVO, (Patria) - Prihvativši informaciju Ureda za saradnju i zastupanje pred Ustavnim sudom BiH o Odluci Ustavnog suda BiH od 22.12.2020. godine o dopustivosti i meritumu u predmetu E.Š. i drugi, Vlada Federacije BiH je, na današnjoj sjednici u Sarajevu, jednim od donesenih zaključaka, naložila Kriznom štabu Federalnog ministarstva zdravstva da, u roku od sedam dana, sagleda kompletnu epidemiološku situaciju vezanu za korona virus (COVID-19) u Federaciji BiH, sačini procjenu rizika i dostavi joj prijedlog mjera radi potvrde ili izmjene mjera utvrđenih Naredbom Kriznog štaba od 9.11.2020. godine.

Federalnoj upravi civilne zaštite naloženo je da, u istom roku od sedam dana, Vladi dostavi prijedlog izmjene Odluke o prestanku proglašenja prestanka stanja nesreće uzrokovane pojavom korona virusa (COVID-19) na području FBiH od 29.5.2020. godine, a koja se odnosi na zaduženje Federalnog štaba civilne zaštite i Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva da utvrđuju mjere i aktivnosti na sprečavanju širenja koronavirusa i to tako da ova dva štaba prijedloge mjera dostavljaju na usvajanje Vladi Federacije BiH.

Federalna vlada će jednom mjesečno obavještavati Parlament FBiH o epidemiološkoj situaciji u Federaciji BiH i mjerama koje je donijela s ciljem zaštite zdravlja građana i smanjenja rizika za širenje virusa, te će poštovati okvir djelovanja izvršne vlasti koji uspostavi Parlament Federacije BiH za vrijeme trajanja pandemije.

Ured za saradnju i zastupanje pred Ustavnim sudom BiH zadužen je da, u utvrđenom roku, obavijesti ovaj sud o provođenju naloga iz Odluke o dopustivosti i meritumu. Naime, u samoj informaciji je ukazano na činjenicu da Ustavni sud BiH zaključuje da mjere koje su donesene u spornim naredbama kriznih štabova ne odstupaju od onih koje poduzimaju druge države i koje preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija.

Dakle, Ustavni sud BiH ukazuje na povredu prava apelanata utvrđenih Ustavom BiH i Evropskom konvencijom, koju vidi u činjenici da je, u konkretnom slučaju, riječ o miješanju u pravo na privatni život i na slobodu što je izvršeno naredbama uskih segmenata izvršne vlasti, odnosno kriznih štabova ministarstava zdravstva. S tim u vezi, Ustavni sud BiH smatra da je izostalo aktivno učešće u donošenju i preispitivanju naređenih mjera od strane najviših organa zakonodavne i izvršne vlasti, te da ta činjenica predstavlja kršenje prava i sloboda apelanata.