SDA i HDZ BiH nemaju puno vremena, izmjene Izbornog zakona BiH (ni)su dogovorene

(Patria) - Prema Sporazumu koji su 17. juna 2020. godine u Mostaru potpisali predsjednici SDA i HDZ BiH Bakir Izetbegović i Dragan Čović dogovor oko izmjena Izbornog zakona BiH trebao je biti okončan do 17.01.2021. godine. Evidentno je da je taj rok istekao, a izmjene nisu dogovorene. Barem ne formalno. No, neke ranije izjave Čovića upućuju da su te dvije stranke već skoro dogovorile izmjene.

Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović 11. decembra dao je sjedeću izjavu nakon što je kazao da će izmjene Izbornog zakona biti usvojene do kraja juna 2021. godine.

“Ključni dogovor je da Izetbegović i ja moramo najkasnije do sredine prvog mjeseca riješiti problem Izbornog zakona kako bismo najkasnije u lipnju dobili novi Izborni zakon koji će riješiti sve one dileme koje su stalno problem. To bi bio motiv za dobiti kandidacijski status iduće godine“, naveo je lider HDZ-a BiH.

Samo dva dana prije čelnici SDA i HDZ-a održali su sastanak sa američkim ambasadorom Ericom Nelsonom i šefom Delegacije EU Johannom Sattlerom koji su izrazili očekivanje da će ubrzo doći do dogovora.

Izetbegović je 30. decembra na godišnjoj press konferenciji SDA potvrdio da još uvijek nisu dogovorene izmjene.

“Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović misli da je moguće izmijeniti Izborni zakon bez ustavnih promjena a ja mislim da to nije moguće”, kazao je Izetbegović dodajući kako od Čovića očekuje razumijevanje za prijedlog da se vrate na "Aprilski paket", a nakon toga će biti nužno u to uvjeriti i srpsku stranu koja je do sada odlučno odbijala povratak “Aprilskom paketu”.

“Aprilski paket” iz 2006. godine kojeg su tada predložili predstavnici međunarodne zajednice u BiH uz ostalo je predviđao da se daju veće ovlasti Državnom parlamentu koji bi onda birao i jednog predsjednika BiH te dva zamjenika čime bi se de facto ukinula sadašnja institucija tročlanog Predsjedništva BiH. Izbor predsjednika i njegovih zamjenika odražavao bi volju stranaka koje imaju većinu u parlamentu pa Izetbegović sugerira kako bi to bilo upravo na tragu zahtjeva kojeg ističe HDZ BiH.

Nije tajna da HDZ BiH koristi mehanizam ucjene tako što uslovljava formiranje nove Vlade FBiH izmjenama Izbornog zakona BiH. HDZ BiH nema štetu ni od postojeće Vlade FBiH, dok SDA ima dva ministra manje, a sve je veći i pritisak SBB-a koji je, kako kaže predsjednik Fahrudin Radončić, u njoj iz nužde jer imaju tri ministra iz reda srpskog naroda. Ukoliko bi se povukli nijedna odluka ne bi bila ustavna.

Predsjednik SDP BiH Nermin Nikšić u više navrata je iznio stav da postoji dogovor Izetbegovića i Čovića oko Izbornog zakona BiH.

“Koliko se ja sjećam oni su se dogovorili oko toga, ali očito ne smiju da krenu u tu realizaciju. To bi bilo pogubno, vjerujem da ni oni svojim biračima više ne bi mogli “prodati priču” zašto su to napravili i vjerujem da će ostati ova Vlada do sljedećih izbora. Čović je i u izbornoj noćui u Mostaru kazao da ima kontakte sa Izetbegovićem i da očekuju da će se dogovoriti da HDZ ima gradonačelnika u Mostaru. Vjerujem da imaju kontakte i da će se dogovoriti”, kazao je Nikšić 15. januara na TVSA.

Politički analitičar Muharem Cero dan nakon potpisanog Sporazuma (17.06.2020.) pretpostavio je dalji razvoj situacije.

“Valja obratiti pažnju na politički sporazum SDA i HDZ-a i tačku 4. "Aktivnosti na implementaciji ovog Sporazuma će početi u roku od 30 dana, a završiti najkasnije šest (6) mjeseci od dana potpisivanja ovog Sporazuma. Stranke potpisnice ovog Sporazuma će usaglašeni prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH uputiti u parlamentarnu proceduru u skladu s relevantnim propisima kako bi se isti usvojio do kraja godine koja prethodi godini u kojoj će se održati Opći izbori, poaštujući činjenicu da se izmjene Izbornog zakona BiH ne mogu vršiti u izbornoj godini".

Stranke su se obavezale da će cijeli proces započeti u roku od 30 dana od dana potpisivanja sporazuma (17.7.2020.), a okončati najkasnije 6 mjeseci od potpisivanja (17.1.2021.).

Daljnjim tumačenjem slova tačke 4. lako je utvrditi da SDA i HDZ do tog dana moraju u parlamentarnu proceduru pustiti usaglašeni tekst izmjena i dopuna Izbornog zakona kao i svih ostalih relevantnih propisa.

Nije teško ovim slijedom utvrditi i dokazati da Statut Grada Mostara neće dobiti ovjeru novoizabranog Gradskog vijeća prije nego što USAGLAŠEN tekst izmjena Izbornog zakona ne uđe u parlamentarnu proceduru.

Jasno je da ako mostarski događaj i sva zbivanja oko njega promatramo optikom šaha jedna od strana (SDA ) nije izvukla ni mogući remi, a druga od strana (HDZ) da je cijelu priču ovjerila trećim ključem mostarske brave, a kojeg u ovom trenutku u cijelosti kontrolira i drži Dragan Čović.

Nakon izbornih rezultata u Mostaru čini se da barem još neko vrijeme neće biti dogovora oko izmjena Izbornog zakona, ali je evidentno da SDA i HDZ BiH imaju i pritisak međunarodnog faktora za što skoriji dogovor i usvajanje izmjena izbornog zakona i poštivanja svih presuda koje su i uslovile izmjene.