U tom pismu piše da zaključaka nema više

Piše: Muharem Cero

Međaš političkih zbivanja u Bosni može se mjeriti koracima do i koracima od presude Ustavnog suda o poljoprivrednom zemljištu.

Reakcija na ovu presudu je bila zakazivanje posebne sjednice Narodne skupštine RS inicirao ju je član Predsjedništva Milorad Dodik, a pripremila i predložila predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović. 17. 2.2020. ona se i dogodila.

U pripremi sjednice predsjedavajući NSRS Nedeljko Čubrilović je uz konzultaciju sa predsjednicima parlamentarnih stranaka kako pozicije tako i opozicije počev od Šarovića, pa do Borenovića u pripremi je usuglasio osam tačaka objedinjenih u zaključke te je postigao punu saglasnost što se efektiralo i izglasavanjem.

Zaključak sedam NSRS glasi: „NSRS obavezuje sve institucije RS da ne prihvaćaju i ne provode bilo kakve buduće antidejtonske i nedemokratske odluke visokog predstavnika i Ustavnog suda BiH“.

Zaključak je provođen i provodi se gotovo vojničkom poslušnošću, svaki akt koji dolazi iz institucije visokog predstavnika, ali i Ustavnog suda BiH nije bio predmet razmatranja i određivanja prema istom.

Sve intervencije visokog predstavnika i odluke Ustavnog suda BiH nisu bile objavljivane u službenim glasilima RS nego su provođenjem zaključaka ignorirane, pa je tim činom poddržavni entitet RS izišla iz mogućnosti međunarodnog djelovanja na tom dijelu države BiH.

Zaključci pa i ovaj sedmi su bili predmetom ustavne apelacije do nivoa Ustavnog suda RS a isti je oglasio se nenadležnim tumačeći to stavom da se ne radi o pravnom aktu nego o izrazu političke volje koja je neobavezujuća.

U praksi ta neobavezujuća politička volja je zaustavila cjelokupni politički život u BiH a njihovo opstruktivno dejstvo dovelo u paralizu gotovo već dvije godine bh. institucije.

Tek odluka visokog predstavnika da se pismom obrati NSRS-u i obaveže je da poništi odluke o dodjeli povelja za ratne zločince (Karadžić, Plavšić, Krajišnik), je dovela u kušnju besposljedično održivost ovih zaključaka.

Iz do sada dostupnih očitovanja o namjeri postupanja po zahtjevima pisma da se uočiti da gotovo sve opozicione stranke u NSRS imaju namjeru ne postupiti i odbaciti zahtjeve visokog predstavnika, dosta nedefinirano ovakav politički stav dijele i tzv. pozicione stranke (SNSD sa svojim satelitima), mada se da uočiti da tu ne vlada jedinstven stav pozicije.

Ma koliko ovo šarenilo bilo odraz unutarpolitičke borbe uoči predstojećih izbora 2022. ostaje pitanje ako i kad se bude određivalo prema iskazanoj obavezi i pristupilo poništenju donesenih odluka o odlikovanju hoće li se dogoditi i čin njihovog poništenja.

Za sada poznate reakcije iz međunarodne zajednice a prije svega Delegacije EU i Ambasade SAD daju punu podršku i ohrabruju narodne poslanike da glasaju u ime naroda koji ih je birao, a ne kao delegati i marionete vrhova svojih političkih stranaka, a što će se vjerovatno i dogoditi.

Ujedno argument koji može dodatno opredijeliti poslanike za prihvaćanje poništenja odluke jeste činjenica da bi svaki drugi politički čin mogao dovesti u pitanje i sam opstanak entiteta RS, a u svakom slučaju mogao bi suočiti ovaj entitet sa ekonomskim sankcijama EU u momentu kada se isti nalazi pred još neobjavljenim ekonomskim bankrotom.