SJEĆANJE NA 14. ZOI Može li se ikada više ponoviti sarajevska bajka

SARAJEVO, (Patria) - Na današnji dan prije 37 godina Sarajevo je bilo centar svijeta kada su 8. februara 1984. godine otvorene 14. Zimske olimpijske igre na stadionu Koševo. Iako je pred samu Olimpijadu bilo ugodno vrijeme bez snijega u noći sa 7. na 8. februara počeo je padati snijeg. Bivši klimatolog Federalnog hidrometeorološkog zavoda Željko Majstorović, koji je 1984. godine obavljao funkciju komandanta jedinice zadužene za čišćenje snijega na stadionu Koševo, rekao je da je sat pred zvaničan početak Igara sve bilo očišćeno i spremno za taj veličanstveni događaj.

Međunarodni olimpijski komitet 1978. godine, u Atini, je odabrao Sarajevo za organizatora 14. zimske Olimpijade. 

Grad podno Trebevića dobio je organizaciju ispred japanskog Sapora i švedskog Geteborga.

Pripreme za Olimpijadu trajale su godinama, trebalo je izgraditi kapacitete, infrastrukturu, borilišta... Izgrađena je Skenderija, dvije ledene dvorane, hotel Holiday Inn, Olimpijsko naselje na Mojmilu i Dobrinji, dvorana Zetra, bob staza na Trebeviću, skakaonice čak godinu prije OI. Otvaranje XIV Zimskih olimpijskih igara pratilo je oko 60.000 Sarajlija, na stadionu Koševo, i oko dvije milijarde ljudi preko TV-a. Olimpijski plamen je upalila klizačica Sanda Dubravčić.

Igre su se održavale od 8. do 19. februara. Na 14. ZOI učestvovalo je 1.272 sportista iz 49 zemalja, a izvještavalo je više od 4.500 novinara. U programu je bilo alpsko skijanje (Bjelašnica i Jahorina), bob i sankanje (Trebević), hokej i umjetničko klizanje (Zetra i Skenderija), biatlon, nordijsko skijanje i skokovi (Igman). Koncept da se u krugu od 25 km realiziraju sve discipline nikada do tada nije viđen.

Igre su među učesnicima, a i među gledateljima ostale u vrlo lijepom sjećanju. Domaćinima je posebno bilo drago što je slovenski alpski skijaš Jure Franko osvojio srebrenu medalju u veleslalomu - prvu medalju koju će Jugoslavija dobiti na zimskim olimpijadama. Franka su Sarajlije na skijalištu bodrile s transparentima na kojima je pisalo "Više volimo našeg Jureka, nego domaćeg bureka", ili kraće "Volimo Jureka, više od bureka".

Ipak, najveće zvijezde sarajevske Olimpijade su bili učesnici u umjetničkom klizanju. Najbolji dojam je ostavio britanski par Jayne Torvill i Christopher Dean koji su osvojili zlatnu medalju. Na Igrama je zlatnu medalju dobila i istočnonjemačka klizačica Katarina Witt koju je upravo sarajevska olimpijada učinila jednom od najvećih sportskih ikona kraja 20. vijeka.

Na ceremoniji zatvaranja Zimskih olimpijskih igara, 19. februara, tadašnji predsjednik Međunarodnog organizacionog komiteta Juan Antonio Samaran je rekao kako je Sarajevo najbolji organizator Zimskih olimpijskih igara do tada u njihovoj historiji. "Doviđenja drago Sarajevo", bile su riječi Juana Antonia Samarana.

ODABIR MASKOTE VUČKA

Maskota Sarajevske olimpijade bio je Vučko, jedan od najprepoznatljivijih simbola Sarajeva. Čitaoci jugoslavenskih novina bili su upitani da izaberu maskotu Zimskih olimpijskih igara 1984. s liste od 6 finalista. Pobjednik je bio Vučko, mali vuk, kojeg je dizajnirao slovenski dizajner i ilustrator Jože Trobec. Ostali finalisti bili su vjeverica, janje, planinska koza, dikobraz i grudva snijega. U kratkim crtanim filmovima, koji su prikazivani prije prenosa neke sportske discipline, Vučko je obično prikazivan kao nespretni simpatični sportist, ne baš vičan sportskim nastupima. Pjevač Zdravko Čolić sinhronizirao je glas Vučka u špicama.

I danas se na brojnim stranicama za online prodaju mogu pronaći brojni suveniri iz Sarajeva iz 1984. godine, među kojima su značke, konzerve Coca Cole, oprema sportaša, igračke Vučka ili brojni drugi predmeti.